Iz Ministarstva prosvjete „Danu“ je saopšteno da je analiza Unicefa pokazala da je neophodna sistematska reforma obrazovanja, da je poseban problem nedostatak školske infrastukture i da dvije trećine djece pohađa osnovne škole čija je fizička infrastuktura nedovoljna. Iz Ministarstva ističu da će prvo uraditi sveobuhvatnu strategiju za period do 2030.godine, kako bi se uanprijedio kvalitet nastave, pravičnost i relevantnost obrazovnog sistema. U velikom broju škola i vrtića, kako u Podgorici tako i na primorju, upisano je i do tri puta više učenika i djece nego što to dozvoljavaju propisi.
– Analiza Unicefa je ukazala na mnoge nedostatke u obrazovnom sistemu naše države, tako da odgovor Ministarstva prosvjete, ali i Vlade Crne Gore, u cjelini mora biti sistemski, što znači da se reformi obrazovanja mora pristupiti kao prioritetnoj oblasti, od koje zavise sva druga buduća pozicioniranja Crne Gore. Ministarstvo prosvjete će najprije pristupiti izradi sveobuhvatne, na dokazima zasnovane i budžetirane strategije sektora obrazovanja za period do 2030.godine, zajedno sa budžetiranim Akcionim planom koji postavlja jasne prioritete, dobro koordinirane i efikasne akcije za poboljšanje kvaliteta, pravičnosti i relevantnosti obrazovnog sistema.
Ova Strategija je i jedna od tri predložene mjere u okviru Programa ekonomskih reformi za period od 2023-2025.godine. Obrazovanje je jedan od najznačajnijih stubova društvenog prosperiteta i potrebna nam je podrška svih društvenih aktera od prosvjetnih radnika, roditelja, djece, omladine, cjelokupne javnosti, kako bi se sve ono što će Strategija predvidjeti, moglo primijeniti u cilju promjene svih negativnih obrazovnih praksi. Poseban problem predstavlja nedostatak školske infrastrukture i činjenica da dvije trećine djece pohađa osnovne škole čija je fizička infrastruktura nedovoljna. S tim u vezi, Ministarstvo prosvjete već je preduzelo korake u saradnji sa Unicefom i UNOPS-om u dijelu dobijanja podrške za realizaciju procesa mapiranja školske infrastrukture, koji treba da obezbijedi stabilan rast u izgradnji obrazovne infrastrukture.
Ovaj proces bi se sastojao iz seta aktivnosti: popisa, ali i procjene korisnosti svakog objekta u svrhu izvođenja obrazovnog procesa, kao i digitalizaciju podataka i informacija o svakom projektu, procjene pravnog okvira, pravilnika i metodoloških dokumenata koji se odnose na infrastrukturu u sektoru obrazovanja – ističu iz Ministarstva prosvjete.
Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori pokazala je i da 40 odsto učenika nije steklo minimalni nivo znanja i kompetencija, 95 procenata nastavnika je nezadovoljno zaradama, dok čak 70 odsto djece pohađa osnovne škole koje nemaju adekvatnu infrastrukturu. U izvještaju se navodi da problem predstavljaju i nedovoljno izdvajanje novca za obrazovanje, učionice neopremljene računarskom opremom i značajan broj nastavnika sa nižom kvalifikacijom obrazovanja. Prema analizi, u prosjeku 16 učenika koristi jedan računar u crnogorskim školama.
Nastavnici predaju i bez diplome bečelora
Istraživanje je pokazalo da crnogorski obrazovni sistem ima relativno zadovoljavajući obrazovni nastavni kadar, ali dublje analize ukazuju na to da u predškolskim ustanovama i osnovnim školama još uvijek postoji veliki broj nastavnika s nižom kvalifikacijom od stepena bečelora.
– Štaviše, procenat potpuno kvalifikovanih nastavnika s diplomama mastera/magistra ili 300 ECTS je zanemarljiv, te Crna Gora nije u stanju da prati EU prosjek i regionalne trendove obrazovne politike u ovom domenu i ne obezbjeđuje dovoljno visok kvalitet nastave za svoje nove generacije. Iz ovog razloga, studijski programi na kojima se školuju budući prosvjetni radnici treba da budu usklađeni, fleksibilni, modularni, kako bi odgovorili na potrebe savremenog obrazovnog sistema – navode iz Unicefa.