novo

Crnoj Gori je godišnje potrebno 90 studenata medicine

Ustanovama, usled čega zaostaje za prosjekom koji postoji u zemljama u Evropskoj Uniji koja ima 3,2 doktora na 1.000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj taj prosjek 3,4 na 1.000, a u Srbiji 3,0 na 1.000 stanovnika.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović kaže da bi se dostigao prosjek EU kada je u pitanju obezbijeđenost ljekarima, godišnje je Crnoj Gori potrebno da se na medicinski fakultet upiše 87 do 90 studenata, pri stopi osipanja od 25 odsto.

– Ministarstvo zdravlja, kao organ nadležan za upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu, u kontinuitetu prati potrebe zdravstvenog sistema i priprema kadrovske planove, kojima se prepoznaju prioriteti u pogledu potreba za odgovarajućim specijalizacijama. U skladu sa iskazanim potrebama zdravstvenih ustanova na svim nivoima zdravstvene zaštite, Ministarstvo zdravlja odobrava specijalizacije, na osnovu čega se, zatim, raspisuju konkursi. Na osnovu iskazanih potreba zdravstvenih ustanova, tokom 2021. godine odobrene su 263 specijalizacije i 79 užih specijalizacija, a za ovu godinu odobreno je 99 specijalizacija i 30 užih specijalizacija – kaže Obradović.

Na pitanje kako smo došli u situaciju da ljekari fale Crnoj Gori, Obradović kaže da ukupan broj ljudskih resursa u javnom sistemu zdravstvene zaštite je u porastu od 2001. godine i u vanbolničkim i u bolničkim djelatnostima.

– Ukupni broj ljekara u Crnoj Gori se povećao za 51,55 odsto od 2001. do 2019. Od toga je povećanje u vanbolničkim djelatnostima iznosilo 22,41 odsto, a u bolničkim 84,50 odsto, u vremenskom trajanju od 19 godina. Poslednjih godina je došlo do povećanja ukupnog broja ljekara i veliki broj njih trenutno se nalazi na specijalizaciji, pa se može očekivati da će u narednom srednjoročnom periodu zdravstveni sistem raspolagati sa značajno većim brojem ljekara svih specijalnosti. Na ukupan broj ljekara koji su radno angažovani, utiče, ne samo broj svršenih studenata i edukovanih specijalista, već i broj ljekara koji svake godine odlaze iz sistema, bilo zbog odlaska u penziju, promjene radnog mjesta, obolijevanja i drugo – precizira Obradović.

On navodi da ne mogu precizno govoriti o statistici i razlozima napuštanja javnog zdravstvenog sistema, a istraživanja koja su rađena u drugim zemljama prilikom pridruživanja EU, pokazala su da su najčešći razlozi odlaska zdravstvenih radnika: bolji socijalni i ekonomski status, podsticajnija radna sredina, mogućnost profesionalnog napredovanja i usavršavanja.

– S obzirom na činjenicu da su plate zdravstvenim radnicima značajno uvećane u prethodnom periodu, te da se u velikoj mjeri radi na tehničko-tehnološkom osavremenjavanju zdravstvenih ustanova, vjerujemo da će sve ovo doprinijeti da ljekari, kao i ostali zdravstveni radnici, ostaju da rade u javnom zdravstvenom sistemu i doprinose sveukupnom poboljšanju zdravlja crnogorskih građana – zaključuje Obradović.

Odlaze zbog loših plata, uslova za rad i stambene politike

Obradović navodi da je Ministarstvo zdravlja prepoznalo razloge nedostatka kadra u javnom zdravstvenom sistemu, a to su loš materijalni status, uslovi rada i stambena politika.

– Povećanjem zarada, značajno je poboljšan materijalni status zdravstvenih radnika. Kao rezultat poboljšanih uslova rada u javnom zdravstvenom sistemu, samo ove godine 11 ljekara raznih specijalnosti vratilo se u Klinički centar Crne Gore iz privatnog sektora. Posebnu pažnju posvetićemo sjeveru Crne Gore. Odobrićemo potrebne specijalizacije za ljekare zaposlene u tamošnjim zdravstvenim ustanovama i obezbijediti bolje i kvalitetnije uslove za rad, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, rješavanjem stambenih pitanja, stimulisaćemo zdravstvene radnike da ostanu da žive i rade na sjeveru. U tom cilju, u Beranama i Pljevljima, već su počele aktivnosti za obezbjeđivanje uslova za izgradnju određenog broja stambenih jedinica za zdravstvene radnike sa ovog područja. Dakle, mišljenja smo da će poboljšanjem materijalnog statusa, uslova rada, kao i adekvatnom stambenom politikom biti moguće sačuvati postojeće kadrovske kapacitete i podstaći medicinske radnike da svoj radni angažman vežu za javno zdravstvo – kaže Obradović.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

%d bloggers like this: