novo

Danas je Međunarodni dan mladih !!! Bez posla 84.000 mladih, iz države želi da ode 53.000

Studija koju je radila Fondacija “Fridrih Ebert Stiftung” pokazuje da crnogorsko društvo karakteriše konstantna prijetnja od “odliva mozgova” zbog snažne želje većine obrazovanih ljudi da se isele iz svoje zemlje, što je opasan izazov za malu državu kojoj treba hitan i sistemski pristup ovom pitanju, kojeg, nažalost, do sada nije bilo

U Crnoj Gori, prema poslednjim zvaničnim podacima, živi oko 140.000 mladih ljudi između 15 i 30 godina, ali je ta brojka u konstantom padu. Kako je broj mladih u padu zbog manjeg nataliteta, istraživanje Centra za građansko obrazovanje, na koje skreću požnju povodom 12. avgusta – Međunarodnog dana mladih, pokazuje da skoro 60 odsto mladih, preciznije 84.000, nije zaposleno, a da čak 38 procenata, ili 53.000 želi da napusti Crnu Goru. Isto istraživanje pokazuje da 55 odsto mladih smatra da su lična poznanstva i veze ili partijsko članstvo i veze presudni u nalaženju posla, a na drugoj strani pokazuju veoma malo interesovanje za politiku i smatraju da svojim glasom ne mogu ništa promijeniti. Oko 62 odsto mladih u Crnoj Gori, ili 86.000, i dalje živi u roditeljskom domu, a tek 9.000 mlađih od 30 godina plaćaju rentu ili su uspjeli sami, odnosno sa partnerom, da kupe nekretninu.

– Ukoliko se prioritetno ne poboljša omladinska politika u Crnoj Gori, nebriga o mladima će doći na naplatu u vidu većih talasa odlaska kvalitetnog kadra i ostanka onih apatičnih i pasivnih, koji nemaju želju da doprinose pozitivnim promjenama. Istraživanje stavova mladih koje je sproveo CGO ukazuje da mladi smatraju da bi Vlada Crne Gore morala imati sljedeće prioritete: obezbjeđivanje ljudskih prava i sloboda, smanjenje nezaposlenosti, ekonomski rast i razvoj, poboljšanje položaja mladih, borbu protiv kriminala i korupcije, socijalnu pravdu i bezbjednost za sve, poboljšanje položaja žena – kaže Željka Ćetković, koordinator programa Aktivno građanstvo u CGO.

Vlada zna za probleme, ali ih samo konstatuje

Ranije sprovedeno istraživanje Ministarstva sporta i mladih pokazalo je da, u prosjeku, svaki drugi mladi građanin Crne Gore spontano navodi da je nezaposlenost najveći problem sa kojim se susrijeću. Slijede droga – bolesti zavisnosti, male plate – loš ekonomski status, obrazovni sistem/obrazovanje, itd.

– Vlada Crne Gore (36 odsto), sami mladi u Crnoj Gori (14 odsto) i ostale institucije (13 odsto) prevashodno se vide kao odgovorni za rješavanje najvećih problema mladih u Crnoj Gori. Mladi navode da su zapošljavanje i ulaganje u obrazovanje ključne oblasti kojima bi se oni bavili. Trećina mlade populacije u Crnoj Gori navodi da je otvaranje novih radnih mjesta nešto čime bi se oni bavili u budućnosti, zatim ulaganje u obrazovanje (12 odsto,) i ulaganje u sportske terene i aktivnosti (šest odsto) – konstatovano je u tom istraživanju.

Ona ističe da mladi ne vjeruju političkim partijama, Skupštini i Vladi, niti misle da njihov glas ima uticaja na djelovanje institucija, a politika ih, u ovom kontekstu, praktično ne pokreće.

– Iz direktnih kontakata sa mladima CGO saznaje da se oni koji žele da ostanu u Crnoj Gori, u značajnoj mjeri, okreću religiji i tradicionalnim vrijednostima i da nemaju želju da doprinose promjenama, dok oni koji imaju kritičko razmišljanje i akademske ambicije radije biraju da odu iz zemlje – navela je Ćetković.

Studija koju je radila Fondacija “Fridrih Ebert Stiftung” ukazuje da crnogorsko društvo karakteriše konstantna prijetnja od “odliva mozgova” zbog snažne želje većine obrazovanih ljudi da se isele iz svoje zemlje, što je opasan izazov za malu državu kojoj treba hitan i sistemski pristup ovom pitanju, kojeg, nažalost, do sada nije bilo. Prema toj studiji, razlozi zbog kojih mladi napuštaju zemlju dominantno su ekonomske prirode, nada da će po zasluzi dobiti posao i traganje za boljim ekonomskim uslovima života.

– Kreatori politika i donosioci odluka često ispuštaju mlade iz fokusa, iako bi mladi ljudi trebalo da budu u centru svake politički važne i strateški važne inicijative. Upravo to odbija mlade od politike u najširem smislu i zato oni imaju najmanje povjerenja u političke institucije i nosioce političkih funkcija. Ogromna većina mladih ljudi čak nema ni iskustva sa volontiranjem, a volonterski angažman i aktivizam mladih čine zabrinjavajuće mali procentualni udio u aktivnostima kojima mladi ispunjavaju slobodno vrijeme – ocijenjeno je u studiji.

Imajući u vidu sve češću zastupljenost i normalizaciju govora mržnje, uključujući onaj rodno zasnovani, UNDP prepoznaje, povezuje i osnažuje novu generaciju mladih koji ne pristaju na kompromis kada je u pitanju rodna ravnopravnost i ne dozvoljavaju polemiku o ljudskim pravima, uvjereni da ona garantuju dostojanstvo i razvoj po mjeri svakog čovjeka. Iz te agencije Ujedinjenih nacija navode da je govor mržnje jedan od vodećih oblika diskriminacije i nasilja koji mladi prepoznaju. Međutim, kako ističu, čak 42 odsto njih smatra da bi govor mržnje trebalo da bude prihvatljiv kao dio slobode govora.

– Mladi ljudi u Crnoj Gori oklijevaju da se uključe u društvene procese – više od polovine njih nije zainteresovano za odlučivanje o društvenim pitanjima. Odrasli i institucije ih vide kao nezainteresovane, dok mladi na to odgovaraju percepcijom da ono što im se nudi, u stvari, nije po njihovoj mjeri. Ipak, veliki broj mladih jeste zainteresovan da učini svoje okruženje boljim i ne pristaje na normalizaciju nasilja i govora mržnje – navode iz UNDP-a.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

%d bloggers like this: