novo

Mladi manje vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu od ostalih građana Crne Gore

Mladi uzrasta 18−29 godina manje se plaše od koronavirusa, više provjeravaju tačnost informacija i manje vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu, pokazalo je istraživanja koje je ove godine, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, sprovela istraživačka agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Prema rezultatima istraživanja, mladi Crne Gore uzrasta od 18 do 29 godina u manjem procentu vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu u odnosu na ukupnu populaciju: tek svaki peti mladi čovjek (19 odsto) vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu, dok je to slučaj sa čak trećinom građana Crne Gore (34 odsto).

– Velika razlika se uočava i kada se radi o vjerovanju u teoriju zavjere koja tvrdi da 5G tehnologija izaziva ili širi koronavirus, ali da se to prikriva da bi kompanije koje se bave ovom tehnologijom mogle da nastave da zarađuju mnogo novca. Dok u to vjeruje 31 odsto odraslih građana Crne Gore, mnogo je manji procenat mladih koji dijeli ovo vjerovanje – njih 17 odsto. Moguće je da je ova razlika rezultat većeg iskustva mladih s novim tehnologijama, jer ovo istraživanje pokazuje da je 99 odsto mladih uzrasta 18−29 godina na internetu, dok je to slučaj sa 85 odsto građana Crne Gore. Takođe, 94 odsto mladih ima profile na društvenim mrežama, dok je to slučaj sa 79 odsto odraslih građana Crne Gore. Dok 84 odsto mladih tvrdi da govori engleski dovoljno dobro da može da razumije informacije na tom jeziku na internetu, to isto tvrdi 54 odsto građana Crne Gore – navodi se u sopštenju UNICEF-a.

Značajna razlika uočava se i kod vjerovanja u teoriju zavjere da su svjetske elite napravile COVID-19 da bi genetski modifikovale ljude kroz buduću vakcinu protiv virusa. Dok u ovu zavjeru vjeruje 35 odsto građana Crne Gore, to je slučaj sa 20 odsto mladih uzrasta  od 18 do 29 godina.

Da COVID-19 ne postoji, već da se radi o zavjeri svjetske elite da nam oduzmu slobodu − vjeruje 23 odsto građana Crne Gore. Međutim, kod mladih uzrasta 18−29 godina ovaj procenat je značajno niži i iznosi 14 odsto, pokazuje istraživanje.

Slični su podaci koji se odnose i na vjerovanje u teoriju zavjere da Bil Gejts želi da iskoristi kampanju masovne vakcinacije protiv COVID-a-19 da bi u ljude ugradio mikročipove, koji bi bili korišćeni za praćenje ljudi preko digitalnog identifikacionog broja. Dok u to vjeruje 21 odsto građana Crne Gore, to je slučaj sa skoro duplo manje mladih, njih 11 odsto.

Istraživanja širom svijeta ukazuju na to da strah povećava sklonost ljudi ka vjerovanju u teorije zavjere. Crnogorsko istraživanje na ovu temu pokazuje ne samo da mladi manje vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu, već i da ih je manje strah od COVID-a-19. Dok 44 odsto građana Crne Gore vidi koronavirus kao ozbiljnu prijetnju za njih lično, to isto izjavljuje 25 odsto mladih uzrasta 18−29 godina.

– Istraživanja širom svijeta takođe ukazuju i na činjenicu da se jačanjem medijske pismenosti smanjuje podrška teorijama zavjere. Manji procenat mladih Crne Gore koji vjeruje u teorije zavjere može biti povezan i s time da oni u većem procentu izjavljuju da pokušavaju da potvrde informacije koje su pronašli u drugim izvorima, tj. da se bave kritičkom analizom vjerodostojnosti informacija, što je jedna od ključnih vještina medijske pismenosti. Naime, 45 odsto odraslih građana Crne Gore tvrdi da provjerava informacije u različitim izvorima, dok je to slučaj sa 55 odsto mladih uzrasta od 18 do 29 godina – navodi se u saopoštenju.

Podatak da je kod mladih veći procenat onih koji nijesu sigurni da li da vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu ukazuje na činjenicu da je svakako bitno razgovarati s njima o ovim temama. Naime, dok je to slučaj sa 33 odsto, tj. trećinom građana Crne Gore, kod mladih je procenat onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu 45 odsto.

Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 24. do 26. marta ove godine, putem telefonske ankete, tj. upitnika čije je prosječno trajanje bilo 20 minuta. Ključni nalazi ovog istraživanja dostupni su na sajtu UNICEF-a u Crnoj Gori.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

%d bloggers like this: