Iz Ministarstva prosvjete „Danu“ je saopšteno da je tokom prošle godine podnijeto 6.350 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava, od čega su 1.622 iz regiona. Iz tog ministarstva nijesu nam odgovorili za koliko su diplomama u 2022. godini utvrdili da su falsifikovane i da li su podnosili prijave zbog kršenja zakona u toj oblasti. Iz ministarstva priznaju da kandidati na nostrifikaciju čekaju znatno duže od propisanog roka od mjesec dana.
– Broj podnijetih zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave radi zapošljavanja u Crnoj Gori u toku 2022. godine je 6.350, od čega su 1.622 zahtjev za priznavanje inostranih obrazovnih isprava stečenih iz okruženja (region), dok je 4.728 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz ostalih zemalja. Ukupan broj riješenih zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja u 2022. godini je 2.081, dok su ostali u postupku rješavanja, odnosno utvrđivanja statusa nosioca obrazovne isprave i statusa ustanove u zemlji koja je izdala inostranu obrazovnu ispravu. U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave određene okolnosti utiču na dužinu trajanja upravnog postupka, odnosno na njegovu efikasnost. Naime, prilikom priznavanja inostranih obrazovnih isprava o stečenom višem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja, ministarstvo je dužno da donese rješenje po zahtjevu za priznavanje isprave u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Međutim, u pojedinim predmetima taj rok je znatno duži od propisanog iz razloga što odgovore od strane ustanove na kojoj je stečena obrazovna isprava, kao i od Ministarstva vanjskih poslova, u većini slučajeva, čekamo duže vremena, ponekad i više mjeseci – objašnjavaju iz tog resora.
Pojašnjavaju da se ne vrši upoređivanje nastavnih planova i programa prilikom priznavanja diploma iz inostranstva.
– Važno je istaći da se u postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja ne vrši nostrifikacija, odnosno detaljno upoređivanje nastavnih planova i programa, već se formalno potvrđuje stečeni stručni naziv, odnosno naziv kvalifikacije i nivo obrazovanja, bez obaveze polaganja dopunskih ispita. Prema nivou stečene kvalifikacije visokog obrazovanja struktura priznatih inostranih obrazovnih isprava je podijeljena u četiri kategorije i to: osnovne, master, doktorske i ostale studije. Struktura priznatih obrazovnih studija prema ovim kategorijama bilježi najveći broj priznatih inostranih obrazovnih isprava koje dokazuju završene osnovne akademske studije, i to njih čak 62 odsto; master 11 procenata; doktorske 5 odsto; dok je kod ostalih nivoa obrazovanja ispod jednog procenata – kažu iz ministarstva.
U julu prošle godine objavljeni su podatci iz Ministarstva prosvjete, prema kojima je na nostrifikaciju čekalo 3.000 inostranih obrazovnih isprava, od čega 1.455 stečenih na fakultetima i 1.585 u srednjim školama. Kako nam je tada saopštenom, u 2020 godini u radu je bilo 3.910 zahtjeva.
Novi zakon najavljen prošle godine
Ministar prosvjete Miomir Vojinović najavio je sredinom prošle godine donošenje izmjena i dopuna Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, kako bi bili utvrđeni jasni i detaljni kriterijumi za priznavanje isprava, kao i za unapređenja samog postupka za nostrifikaciju. On je tada istakao da je cilj da se mladim ljudima pošalje poruka da pažljivo biraju ustanove na kojima će sticati srednje i visoko obrazovanje, odnosno da se okrenu kvalitetnijim fakultetima, a ne onima gdje misle da će lakše doći do diplome.
Crna Gora je potpisnica Lisabonske konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu iz 2004.godine. Takođe, na Samitu Zapadnog Balkana u Poljskoj, koji je održan 2019.godine, usvojena je Deklaracija o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja, čiji je cilj unapređenje mobilnosti studenata i radne snage.
