Sindikat prosvjete i Ministarstvo prosvjete i dalje različito tumače propise kojima se omogućava nastavnicima da organizuju štrajk
Sindikat prosvjete je juče najavio da će školska godina početi štrajkom upozorenja zbog lošeg stanja u obrazovanju, a Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da je to pravo zagarantovano Ustavom ali da se mora obezbijediti minimum procesa rada.
Tu se ovaj resor mimoilazi sa Sindikatom prosvjete. Sindikalci su ranije kritikovali to što im se prema aktuelnim propisima ne omogućava da obustavljaju nastavu, već moraju da drže časove 45 minuta. Tražili su od Ministarstva da se izmijene propisi, jer su zastarjeli i istakli da nijesu usklađeni. Resor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović je to odbio. Oni smatraju da je pravna situacija u vezi sa štrajkom već regulisana Zakonom i Uredbom i da nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović najavio je juče za RTV Budva da će se organizovati štrajk upozorenja. Božović je još ranije najavio Pobjedi da to planiraju i da neće odustati. Štrajk upozorenja može da traje najviše sat, a ovaj bi trebalo da traje 45 minuta i da se organizuje prvog ili drugog radnog dana, objasnio je tada predsjednik Sindikata.
Božović ističe da to neće biti štrajk upozorenja ciljano samo za poboljšanje jedne stvari, već se tiče opšte situacije.- To će da bude vapaj, krik prema Vladi da se okrene prosvjeti – rekao je tada Pobjedi.
Iz Ministarstva prosvjete rekli su juče Pobjedi da je pravo na štrajk zagarantovano Ustavom. Zakonom o štrajku, podsjećaju oni, predviđeno je da u određenim djelatnostima od javnog interesa, čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi živote ljudi ili da nanese štetu velikih razmjera, pravo na štrajk zaposlenih može se ostvariti ako se ispune posebni uslovi predviđeni zakonom.
– Istim zakonom regulisano je da prosvjeta predstavlja djelatnost čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da nanese štetu velikih razmjera. Iz tog razloga donesena je i Uredba o minimumu procesa rada i jačina njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja – navode oni.
Božović je, međutim, ranije komentarisao da ako nastavnici donesu odluku da žele da organizuju štrajk, mogu da obustave nastavu, da ne moraju da drže časove 45 minuta. Takav stav Sindikata proizišao je nakon neuspjelog pokušaja da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete o donošenju akta kojim će da se definiše minimum procesa rada u slučaju štrajka. Godinama Sindikat ukazuje na problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno, govorio je Božović. Po starom aktu o minimumu procesa rada iz 2003. godine nastavnici, kako su komentarisali, u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, te mogu da ne drže samo dopunsku nastavu.
Formirali radnu grupu, pa odustali
Sindikat prosvjete Crne Gore ranije je uputio dva dopisa Ministarstvu prosvjete u kojima je inicirao da se formira zajednička radna grupa koja bi imala zadatak da utvrdi akt o minimumu procesa rada. Nije bilo odgovora, pa su poslali i treći dopis, nakon čega su uslijedile konsultacije i načelno je dogovoreno da treba da se formira radna grupa, poručivao je Božović. Sindikat je potom formirao tročlani tim.
Međutim, predsjednik Sindikata Božović kaže da od tada nijesu dobili pozitivan odgovor o formiranju radne grupe. U javnosti su, navodi Božović, pročitali istupanje Ministarstva odakle je poručeno da je pravna situacija o štrajku već regulisana Zakonom i uredbom i da tu nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja. Sindikat prosvjete je zato nedavno obavijestio Ministarstvo da će prosvjetari, kada procijene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada iz 2003. godine, koji, kako smatraju, nije više zakonit.
– Obavještavamo vas da će Sindikat u slučaju organizovanja štrajka usljed nedostatka minimuma procesa rada primjenjivati pravila o štrajku kao da nije određen minimum procesa rada. Minimum procesa rada koji nije definisan pravilima ne može da postoji, a to znači da ga nema – naveo je Božović u dopisu koji je ranije poslao ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću.
Konstatuje Sindikat da je po ovom pitanju Ministarstvo prosvjete jedino i isključivo odgovorno za nepostupanje i nedonošenje novog akta što je po Zakonu o štrajku bilo obavezno.
– Dovedeni smo u ćorsokak. Nijesmo mi krivi što se nije donio akt, mi smo inicirali da se donese. Poslodavac to ignoriše, ne može da se ponaša ovako, jer krši zakon. Druga strana, Ministarstvo prosvjete kaže da ih je baš briga – rekao je Božović Pobjedi.
Dodaje da Sindikat nije retrogradna struja, da je njegov zadatak da štiti prava prosvjetara, te da će u slučaju nužde biti primorani da obustave nastavu.
– Nije došlo do dogovora sa Ministarstvom prosvjete – zaključuje Božović.Prošle godine su nastavnici u više navrata tražili da štrajkuju zato što su bili nezadovoljni iznosima plata.
