Svečano otvoren Međunarodni naučni skup Njegoševi dani 10

Svečano otvaranje desetog, jubilarnog izdanja slavističkog skupa u organizaciji Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Filološkog fakulteta i Univerziteta Crne Gore održano je u Budvi. Ova značajna manifestacija nastavlja da istražuje neiscrpnu mudrost velikog Njegoša, čija djela i u vremenima kada se čini da su podjele sve dublje, pozivaju na razumijevanje i toleranciju.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na jubileju čestitao organizatorima i dodao da je značaj održavanja manifestacije u Budvi veći, samim tim što je ovaj grad kandidat za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu.

Njegoš je najveća ličnost u istoriji Crne Gore, ne samo pjesnik i filozof. Svako njegovo lokalizovanje bilo bi na neki način njegovo podcjenjivanje, to ni njemu, ni Crnoj Gori nije potrebno. Zbog toga ste izabrali pravo mjesto, da se skupimo u Budvi, da prožimamo kosmopolitski duh svih posjetilaca ovog grada i države i pokažemo da Njegoševa misao koja je univerzalna ni u ovim post-ideološkim vremenima ne može da se prevaziđe. Želim da čestitam neumornim profesoricama Bečanović-Đurišić, prof. Glušici i svima onima koji pomažu da se kulturna scena Crne Gore izdigne iz pepela i dokazuju da se veličina svake države može ogledati, ne u broju stanovnika, niti na veličini teritorije, nego koliko njena kultura seže van njenih granica, istakao je premijer Abazović.

Njegoševe dane podržali su i predstavnici Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva kulture i medija ispred kojeg se prisutnima obratila državna sekretarka u tom resornom ministarstvu, Mirjana Maslovar.

Njegoševi dani, kao važan dio kulturne baštine Crne Gore prilika su za promovisanje crnogorske kulture i književne scene, tradicije i istorije. Cilj ovog skupa, kao i svih dosadašnjih, jeste pristupiti Njegošu, kao što se pristupa enigmama i svemu onome što nas prevazilazi – sa dignitetom i oprezom. Njegoš je ispred svih nas. Otkrivajući njegove mističnosti, u konstantnom smo dijalogu sa njim, a taj dijalog je upravo nasljeđe nama, njegov zavjet i zalog za idetintetski kod utkan u univerzalni civilizacijski mozaik. Kulturno bogatstvo i njegova različitost predstavljaju jednu od osnovnih karakteristika našeg društva, zbog toga je naše ministarstvo posvećeno u primjeni kulturne strategije kako bi dugoročno osmislilo kulturnu politiku u Crnoj Gori, saopštila je Maslovar ispred Ministarstva kulture i medija.

Prisutnima se obratio i doc. dr Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, koji svojim posvećenim radom stvara važan most između lokalne zajednice i ovog prestižnog događaja.

Svaka velika evropska kultura ima jednu tačku oko koje se okreće cijeli njen smisaoni, kulturni, estetski i jezički i svaki drugi svjetonazor, tako Britanci imaju Šekspira, Francuzi Igoa, Njemci Getea. Njegoš je u našoj kulturi zapravo mnogo više od toga, on je u našoj kulturi istovremeno i Dostojevski i Čehov. U tom smislu, zaista je nemoguće pretjerati u važnosti koju u naučnom, kritičkom i tragalačkom smislu treba dati i posvetiti kada je u pitanju lik i djelo Njegoša. Njegoš nije slučajno ovoga puta u Budvi, on je na ovom prostoru već bio ne samo u reflektovanom, već i u stvarnom životu. Budva na svom putu ka tituli Evropske prijestonice kulture ima Njegoša kao znak i vrlo slojevit simbol, koji je središte kulturnog i svakog drugog svjetonazora Crne Gore, ispričao je Zenović.

Veliko zadovoljstvo zbog ostvarenog jubileja ove manifestacije izrazila je prof. dr Rajka Glušica, predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koja svojom stručnošću i nepokolebljivošću, od početka Njegoševim danima daje posebnost, akademski autoritet i podršku, i jedna od idejnih tvorkinja skupa.Veoma sam srećna i ponosna što smo dospjeli do jubilarnih desetih Njegoševih dana i što smo na petnaestogodišnjem putu ove jedinstvene naučno-kulturne manifestacije prebrodili mnoge nevolje i uprkos svemu strpljivo i predano gradili spomenik najvećem crnogorskom i južnoslovenskom pjesniku, temeljnom kamenu crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta i klasiku crnogorske književnosti. Univerzitet Crne Gore slaviće za nešto više od pola godine veoma značajan jubilej – 50 godina postojanja i rada. Na licu Univerziteta u pola vijeka njegovog postojanja ovih 15 godina Njegoševih dana ispisaće se zlatnim slovima kao jedna od najznačajnijih manifestacija organizovanih pod krovom jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori, istakla je Glušica.

O izuzetnom značaju ove manifestacije, ali i Njegoševoj ostavštini i njegovom kultu govorili su i prof. dr Igor Lakić, dekan Filološkog fakulteta UCG i akademik Slobodan Grubačić, koji se prisutnima obratio u ime Naučnog savjeta Njegoševih dana.

Dekan Lakić je naglasio Filološki fakultet čvrstvo stoji iza ovog događaja, koji je postao značajni naučni skup u oblasti slavistike I montenegristike. Njegoševi dani prešli su dug i težak put i opstali isključivo zahvaljujući velikom trudu I odricanju koleginice Glušice, Đurišić, Rakočević, Jovović i mnogih drugih koji su sav svoj trud i znanje uložili u organizaciju ovih velikih, desetih, Njegoševih dana. Danas Njegoševi dani predstavljaju konferenciju od nacionalnog i od međunarodnog značaja na koju su očestvovala najpoznatija slavistička imena iz svijeta, što je slučaj i ove godine. Stvorivši djelo koje prevazilazi granice Crne Gore i doseže do univerzalnih visina Njegoš je pokazao da se imao rašta i roditi.

Završnu riječ na ovom svečanom otvaranju imala je prof. dr Tatjana Đurišić, predsjednica Organizacionog odbora, koja svojim posvećenim radom I ličnim primjerom čuva Njegoša i njegovo djelo decenijama.

Jubilej je uvijek povod za procjenu rezultata, a mi postignutim rezultatima moramo biti jako zadovoljni. Dug smo put prešli od 2008. godine do danas, a ovu manifestaciju svi već prepoznaju kao projekaat od državnog značaja, jer okuplja najeminentije evropske slaviste pod okriljem crnogorske kulturne ikone – Njegoša, ukazala je Đurišić.

Ovogodišnji gosti skupa su i Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Đuro Radosavović, Nataša Nelević, Radoman Čečović i Marinko Vorgić, istaknuti autori koji su najzaslužniji za savremenu crnogorsku književnu scenu. Poseban gost na ovogodišnjem skupu je Zoran Živković, čuveni pisac fantastične književnosti i laureat brojnih regionalnih i svjetskih književnih izdanja.

Svečano zatvaranje Međunarodnog naučnog skupa Njegoševi dani 10 upriličeno je 9. septembra koncertom istaknutog makedonskog umjetnika Vlatka Stefanovskog na terasi hotela Mogren.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

%d bloggers like this: