novo

Uvezati obrazovni, zdravstveni i sistem socijalne zaštite u cilju adekvatne podrške mladima u riziku od isključenosti

U Crnoj Gori je potrebna bolja uvezanost obrazovanja sa sistemom socijalne, zdravstvene zaštite, jačanje senzibiliteta u društvu, uvođenje antidiskriminacionih politika na svim nivoima, intenziviranje obuka nastavnog kadra u cilju pružanja adekvatne podrške djeci koja su u riziku od socijalne isključenosti. 

To je saopšteno na regionalnoj konferenciji na temu „Pristup obrazovanju mladima u riziku na Zapadnom Balkanu“, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas.

Izvršna direktorica, NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da nedostatak pristupa kvalitetnom obrazovanju može biti štetan za sveukupni društveni razvoj mladih i ne samo da, kako je objasnila, značajno utiče na izglede za buduće zaposlenje, već negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu integraciju.

“Vlade zemalja Zapadnog Balkana prepoznale su potrebu za inkluzivnijim obrazovanjem i radile su na integraciji određenih ciljnih grupa, međutim, rezultati reformi ostaju ograničeni. Naša mreža je fokusirana na mlade Rome, djecu i mlade u sukobu sa zakonom, sa iskustvom života na ulici, sa izazovima vezanim za probleme sa ponašanjem, sa iskustvom korišćenja droga, kao i djecu i mlade bez roditeljskog staranja”, navela je Vujović.

Ukazala je da je neophodno uključivanje ogranizacija civilnog društva (OCD) u proces razvoja socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih politika, da im se prizna uloga važnih društvenih partnera u ispunjavanju potreba ranjivih populacija i u unapređenju socijalne inkluzije i zaštite ljudskih prava unutar zemalja.

“Zahtjevamo pružanje održivijeg finansiranja za usluge OCD-a, pronalaženje načina za prepoznavanje i uključivanje OCD-a u pružanje zdravstvene zaštite, posebno imajući u vidu da su OCD-i već vrlo aktivne u toj oblasti, uglavnom u prevenciji”, istakla je Vujović.

Istakla je da je dokazano da ulaganje u obrazovanje pomaže prevazilaženju barijera za pozitivne životne ishode, ali da obrazovni sistem u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.

“Istraživanja nam ukazuju da i mlade treba da senzitivišemo, da nam je neophodno uvođenje Građankog obrazovanja, Zdravih stilova života i Medijske pismenosti kao obaveznih predmeta. Takođe, treba intenzivirati obuke nastavnog kadra posebno u domenu podrške djeci koja su u riziku od socijalne isključenosti. Roditelji treba da budu uključeni u obuke o pravima djece u riziku od socijalne isključenosti, da nam se ne bi ponovila situacija sa štrajkom u Osnovnoj školi “Milorad Musa Burzan””, naglasila je Vujović.

Smatra da romskih medijatora u nastavi mora biti više, da oni treba intenzivnije da rade sa djecom na izradi domaćih zadataka, za što treba da budu adekvatno obučeni i uvezani sa nastavnicima koji mogu pružiti individualizovanu podršku, a medijatori treba da budu prisutni u predškolskim ustanovama.

Vujović je istakla da je potrebno praktikovati nepristrasno, nepartijsko zapošljavanje nastavnog kadra, bazirano isključivo na stručnim kompetencijama i jasno iskazanim nediskiminatornim stavovima, što utiče i na kvalitet rada sa djecom u riziku od socijalnog isključivanja.

“Potrebna je bolja uvezanost sistema obrazovanja sa sistemom socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, Upravom policije i adekvatno sistemsko reagovanje u slučajevima vršnjačkog nasilja i diskriminacije unutar obrazovnih ustanova. Treba uvesti antidiskriminacione politike u svim ustanovama osnovnog, srednjeg, višeg i visokog obrazovanja u Crnoj Gori”, smatra Vujović.

Fjordi Bisha ispred Fonda za Zapadni Balkan kazao je da nastoje da premoste nedostatke u finansiranju, da prepoznaju potrebe nevladinih organizacija kako bi dobre ideje preživjele, bile unaprijeđene i učinjene održivim.

“Od početka analiziramo ovaj projekat, uvijek je imao dobre ocjene i veoma je izražen njegov regionalni karakter”, rekao je Bisha.

Predstavnik Ministarstva prosvjete, Slobodan Savović, kazao je da na nivou svake škole postoje formirani radni timovi koji se bave prevencijom nasilja na nivou te ustanove.

“Što se tiče pedagoške službe tu smo dali odgovor. Ove godine umjesto 450 imamo 300 učenika kao normativ za jednog pedagoga ili psihologa. I u Crnoj Gori svaka škola ima svog pedagoga ili psihologa, s tim što male škole dijele jednog pedagoga. Kada je riječ o nasilju u školama, dvije grupe asistenata su već počele obuku u danilovgradskoj Policijskoj akademiji i oni će krajem godine, početkom drugog polugodišta ući u sistem”, objasnio je Savović.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju RE populacija Ministarstvo je preduzelo vrlo značajne aktivnostiI i u martu počinje promocija upisa u škole i vrtiće.

“Ove godine smo uključili oko 1.800 učenika iz RE populacije u ukupan sistem. Ono što je izazov na kome ćemo morati da radimo je taj što od toga broja svega 180 nastavi srednjoškolsko obrazovanje. Taj obuhvat mora da bude mnogo veći. Što se tiče prevoza od kuće do škole postoji razvijena mreža”, rekao je Savović.

Ukazao je da u Crnoj Gori sada ima oko sedam hiljada učenika koji su došli iz ratom zahvaćenih područja, ili iz drugih država.

“Nudimo pomoć pri upisu, imamo ubrzane procedure kako bi se što prije djelovalo. Skoro sve škole su organizovale časove za učenje crnogorskoj jezika. Pokušavamo i na taj način da ta djeca što prije uđu u sistem”, rekao je Savović.

Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fadil Zejnelagić, podsjetio je da je taj resor tokom 2021. godine počeo aktivnosti u cilju uvođenja Programa garancija za mlade, koji predviđa da se mladima do 29 godina omogući kvalitetna ponuda za zapošljavanje, nastavak obrazovanja, praksu.

“Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje u kontinuitetu sprovode programe koji za cilj imaju osnaživanje maldih ljudi kroz aktivne politike zapošljavanja”,rekao je Zejnelagić.

Nacionalna konsultantkinja iz Crne Gore, Milica Pušonjić, smatra da je urađeno dosta u protekle dvije decenije, da je država prošla kroz različite reforme obrazovanja, ali da postoji prostor za poboljšanje.

“Nije dovoljan broj mladih iz RE populacije koji završe osnovno, a kasnije srednje obrazovanje. Takođe, mladi koji su u sukobu sa zakonom, koji se nalaze u institucijama, koji su imali iskustva sa drogom, nasiljem, ostaju etiketirani, često izloženi neadekvatnim vaspitnim i drugim postupcima i društvo im ne pruža drugu šansu. Treba da jačamo senzibilitet za ovu grupu djece”, primijetila je Pušonjić.

U Crnoj Gori kroz brojne dokumente, kako je rekla, postoje preporuke da je potrebno jačati neformalno obrazovanje, ali u sistemu ne postoji način da se alternativni modeli obrazovanja primijene.

“Trebalo bi da damo ideje kako bi Crna Gora mogla da doprinese jačanju neformalnog obrazovanje, kroz omladinske centre, omladinska udrženja, predavanja”, predložila je Pušonjić.

Saglasna je da je neophodna međusektorska saradnja između sistema obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i ukazala da je bitno i uvođenje informacionih tehnologija u sistem obrazovanja kako bi se olakšala nastava i djeca motivisala da više učestvuju.

“Treba jačati učeničke parlamente, učeničke organizacije, dozvoliti im da učestvuju u donošenju odluka. Takođe, uključiti i roditelje u proces donošenja odluka kada je u pitanju škola i sistem obrazovanje”, zaključila je Pušonjić.

Nacionalni konsultant sa Kosova, Premtim Fazliu, rekao je da je pristup kvalitetnom obrazovanju za mlade iz ranjivih grupa vitalan za ostvarivaje društvene pravde.

“Na Kosovu se u osnovne škole upiše preko 95 odsto djece, a u srednje škole oko 80 odsto. Međutim, ti procenti su značajno niži za djecu iz ranjivih grupa. Djeca iz ovih grupa se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama u obrazovanju. Kosovo ima dobar okvir i nacionalnu strategiju i planove za unapređenje kvaliteta obrazovnog sistema, ali u praksi je još mogo toga potrebno učiniti. Ima mnogo investicija u infrastrukturu, ali one nekad nisu na odgovarajući način sprovedene”, jasan je Fazliu.

Rekao je da na Kosovu oko 120 škola nema internet, a to je uglavnom u ruralnim područjima gdje je, kako je primijetio, potrebno i reorganizovati školski sistem.

Što se tiče mladih sa invaliditetom, kako je kazao Fazliu, potrebno je mnogo uraditi da bi im obrazovne ustanove bile pristupačne, jačati svijest u zajednici o važnosti njihovog uključivanja u obrazovni sistem.

“Jedna od barijera za redovno školovanje su i rani brakovi i prepruka je da što ranije uključimo seksualno obrazovanje u osnovnim školama, kako bismo govorili o reproduktivnom zdravlju”, rekao je Fazliu.

U okviru panela „Mehanizmi podrške u obrazovanju za djecu i mlade u riziku od socijalnog isključivanja“ predstavnica organizacije ASIS iz Albanije Julinda Vokopola, je kazala da postoje brojne mogućnosti za alternativno učenje za sve ranijve grupe, uključujući mlade i djecu sa ulice.

„U Albaniji su veliki napori na nevladinim organizacijama da osiguraju socijalne servise, uključujući servise za mlade i djecu u riziku. Veliki izazov za nevladine organizacije je integracija servisa. Mi smo identifikovali neke od načina učenja van formalnog obrazovanja, kako bismo pomogli u tom procesu“, rekla je Vokopola.

Predstavnik NVO HOPS iz Sjeverne Makedonije Vlatko Dekov, je rekao da su toj državi sproveli istraživanje koje je pokazalo da alternativne forme obrazovanja nisu dovoljno zastupljene.

„U Sjevernoj Makedoniji je pandemija koronavirusa pokazala da je cilj Ministarstva obrazovanja i nauke bio da obrazovanje bude online. Međutim, pokazalo se da sva djeca nemaju internet kući, kompjutere, laptopove. Samo 80 odsto djece u osnovnim  i srednjim školama je moglo da redovno prati nastavu. Tako da moramo da razmislimo o digitalizaciji obrazovanja“, istakao je Dekov.

Pojasnio je da alternativno obrazovanje obuhvata i neformalno obrazovanje, navodeći da roditelji treba da se trude da djecu uključe i u vanškolske aktivnosti.

Predstavnik Asocijacije Prevent iz Srbije, Nebojša Đurasović, je istakao da su radili istraživanje koje je pokazalo da je potrebno prepoznati kategorije stanovništva u riziku u zakonima, regulativama, strategijama kako bi postojao pravni osnov da mladi u riziku od socijalnog isključivanja dobiju veća prava u društvu.

„Prije svega, potrebna im je dodatna podrška – pedagoški asistenti, ljudski pristup u ustanovama u kojima borave. Imamo ustanove koje su namijenjene za izdražvanje krivičnih sankcija i za ove kategorije društva. Važno je da, po izlasku iz tih ustanova oni pokažu da su koristan dio društva i da mogu doprinijeti društvenom razvoju kao svi ostali – bez diskriminacije i žigosanja“, naveo je Đurasović.

Ukazao je i da država može izmijeniti Krivični zakonik u smislu da ljudi koji su uhvaćeni sa malom količinom psihoaktivnih supstanci ne budu diskriminisani cijeli život.

Konferencija je dio projekta “ARYSE” koji sprovode NVO Juventas, u partnerstvu sa ARSIS iz Albanije, Labirint sa Kosova, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije. Projekat je finansijski podržao Fond za Zapadni Balkan, kroz projekat Evropske unije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

%d bloggers like this: