Petnaestogodišnjaci iz crnogorskih škola ostvarili su na PISA testiranju 2025. bolje rezultate nego tri godine ranije u sve tri ispitivane oblasti.
Najveći napredak zabilježen je u prirodnim naukama, gdje je rezultat veći za 32 boda, dok je pomak u matematici znatno manji – svega pet bodova. I pored boljih rezultata, više od polovine naših učenika ne dostiže osnovni nivo matematičke pismenosti, a manje od 40 odsto dostiže najmanje osnovni nivo u sve tri oblasti istovremeno. To pokazuju rezultati koje je danas objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD.
Iz Ispitnog centra Crne Gore saopštili su da je najbolji rezultat ostvaren iz prirodnih nauka, te da je napredak vidljiv u svim oblastima.
„U periodu između testnih ciklusa PISA 2022 i PISA 2025, obrazovni sistem Crne Gore zabilježio je vidljiv napredak u sve tri ispitivane oblasti. Najdominantniji rast ostvaren je u prirodnim naukama, gdje je prosječni rezultat crnogorskih učenika porastao sa 403 na 435 bodova — što predstavlja izuzetan skok od čak 32 boda, i predstavlja najbolji rezultat za Crnu Goru”, istakli sui z Ispitnog centra.
Prosječan rezultat koji su crnogorski učenici postigli iz prirodnih nauka povećan je sa 403 boda u 2022. na 435 u 2025. godini. U čitanju je rezultat porastao sa 405 na 418, a u matematici sa 406 na 411 bodova.
Iako rezultati posljednjeg PISA testiranja ukazuju na oporavak nakon pada zabilježenog u ciklusu 2022, prosječna postignuća crnogorskih đaka u matematici i čitanju i dalje su, kako se navodi u izvještaju Ispitnig centra, niža nego u najboljim rezultatima ostvarenim u prethodnim ciklusima.
Rezultat iz nauke ostvaren ovog puta najbolji je koji je Crna Gora ostvarila otkako učestvuje u PISA istraživanju. U 2015. godini učenici su imali 411 bodova, 2018. godine 415, a 2022. rezultat je pao na 403 boda.
U čitanju je Crna Gora 2015. imala 427 bodova, 2018. godine 421, 2022. godine 405, a sada 418. U matematici je rezultat 2015. iznosio 418 bodova, 2018. godine 430, 2022. godine 406, a 2025. godine 411 bodova.
U izvještaju OECD-a ocjenjuje se da su posljednji rezultati u čitanju i matematici nadoknadili dio ranijeg pada, ali da su ostali ispod najboljih rezultata, koji su u čitanju zabilježeni 2015, a u matematici 2018. godine.
Više od polovine učenika ispod osnovnog nivoa matematike
Prosječni broj bodova nije jedini pokazatelj PISA istraživanja. Važan podatak je i koliko učenika dostiže najmanje Nivo 2, koji predstavlja osnovni nivo pismenosti u ispitivanoj oblasti.
U prirodnim naukama taj nivo ili više dostiže 60,2 odsto crnogorskih učenika, u čitanju 54,6 odsto, a u matematici 44,7 odsto.
To znači da osnovni nivo ne dostiže 39,8 odsto učenika u nauci, 45,4 odsto u čitanju i 55,3 odsto u matematici.
OECD podatke zaokružuje i navodi da najmanje Nivo 2 dostiže 60 odsto učenika u nauci, 55 odsto u čitanju i 45 odsto u matematici. Prosjek OECD zemalja iznosi 74 odsto za nauku, 69 za čitanje i 65 odsto za matematiku.
Još manje učenika uspijeva da dostigne osnovni nivo u sve tri oblasti istovremeno. Prema izvještaju Ispitnog centra, takvih je 38,6 odsto.
Crna Gora ispod OECD prosjeka u sve tri oblasti
Uprkos rastu u odnosu na 2022. godinu, prosječna postignuća učenika iz Crne Gore ostaju ispod OECD prosjeka, koji za nauku iznosi 482 boda, a naši đaci su ostvarili 435. U čitanju je OECD prosjek 461, a crnogorski 418 bodova. Najveća razlika je u matematici, gdje je prosjek OECD-a 463, a Crne Gore 411 bodova.
Kada se rezultati uporede sa zemljama regiona, u prirodnim naukama Slovenija ima 484, a Hrvatska 476 bodova. Crna Gora i Albanija imaju po 435, Srbija 429, Sjeverna Makedonija 378, a Kosovo 357 bodova.
U čitanju su Hrvatska sa 453 i Slovenija sa 445 bodova ispred Crne Gore, koja ima 418. Srbija je ostvarila 415, Albanija 408, Sjeverna Makedonija 357, a Kosovo 341 bod.
U matematici Crna Gora sa 411 bodova ima niži rezultat od Slovenije, Hrvatske, Albanije i Srbije, a viši od Sjeverne Makedonije i Kosova.
Socijalno najugroženiji imaju slabije rezultate
Izvještaj pokazuje i razlike povezane sa socioekonomskim položajem učenika.
Među 25 odsto učenika sa najnižim socioekonomskim statusom, 68,4 odsto ne dostiže osnovni nivo matematičke pismenosti. U čitanju je ispod tog nivoa 57 odsto, a u nauci 51,5 odsto učenika iz ove grupe.
OECD je utvrdio da učenici iz četvrtine sa najvišim socioekonomskim statusom u Crnoj Gori u nauci u prosjeku imaju 65 bodova više od učenika iz četvrtine sa najnižim statusom. Prosječna razlika u zemljama OECD-a iznosi 85 bodova. OECD navodi i da se razlika između ove dvije grupe u Crnoj Gori od 2015. do 2025. povećala.
Djevojčice znatno bolje u čitanju
Najveća razlika prema polu zabilježena je u čitanju. Djevojčice su ostvarile prosječno 440 bodova, a dječaci 399.
U prirodnim naukama djevojčice su imale 442, a dječaci 429 bodova. U matematici je razlika gotovo nepostojeća: djevojčice su ostvarile 412, a dječaci 411 bodova.
Testirano 6.436 učenika
U PISA 2025 istraživanju u Crnoj Gori učestvovalo je 6.436 petnaestogodišnjaka iz 68 osnovnih i srednjih škola, što predstavlja oko 94 odsto ukupne populacije petnaestogodišnjaka. Najveći dio testiranih pohađao je prvi razred srednje škole.
PISA testiranje procjenjuje koliko petnaestogodišnjaci mogu da primijene stečena znanja i vještine, analiziraju informacije i rješavaju probleme u različitim situacijama, a ne samo koliko mogu da reprodukuju gradivo naučeno u školi.
izvor: roditelji.me
