Internet je postao lider u komunikaciji. Zapravo to je nit koja je poput aviona čija je funkcija da spaja sve ljude gdje god se nalazili, od Kanade na sjeveru do Čilea na jugu, od Rusije na istoku do Sjedinjenih Američkih Država na zapadu. Upravo ta nit može biti, sa jedne strane najljepši dar, dok sa druge može biti najveća opasnost.
Često se pitam. Kome je namijenjen i čemu služi internet? Namijenjen je i potreban svima, veoma je koristan, i omogućava nam da lakše pružamo i dolazimo do informacija koje su nam potrebne u svakodnevnom životu, ali koliko god bio koristan, ne mora uvijek biti siguran, to zavisi od načina na koji ga koristimo. U vremenu kada tehnologija sve više napreduje neophodno je znati kako se ponašati na internetu, jer on nije siguran dom kakav bi trebao da bude, niti čarobna kutija koja će da nas štiti – MI smo ti koje njegujemo i pronalazimo sigurnost u istom. Pored toga što možemo dobiti bezbroj zanimljivih i korisnih informacija, postoji veliki broj zloupotreba ličnih podataka koje mi nesvjesno dijelimo. Ljudi postaju žrtve kada dozvole sebi da vjeruju da su samo iza ekrana zaštićeni, ne razmišljajući da se ispred njih, možda, nalazi osoba koja uživa u zagorčavanju života. Shodno tome, s punim pravom možemo reći da je internet mjesto gdje se najčešće vrši nasilje. Svjedoci smo čestih zbivanja čak i u našoj zemlji gdje su maloljetna djeca bile žrtve internet nasilja, bilo je slučajeva gdje su učenici dijelili uvredljive poruke i fotografije svojih vršnjaka u viber grupama, što se loše odrazilo na psihičko stanje žrtve. Navešću jedan primjer. Zamislimo djevojčicu koja je u potrazi za društvom, razgovorom, osmijehom… Šta zapravo dobija? Ogroman teret i tišinu. Nemogućnost da sa nekim uživo podijeli svoje zanimljivosti iz škole. Dešavalo se da maloljetnici zbog internet obmana i izazova, poput tada popularne igrice ,,Plavi kit“, suočavaju sa suicidnim mislima, a nekolicina izvrši samoubistvo. To znači da ne treba da ulazimo na sumnjive naloge, da pazimo koje i kakve igrice igramo, jer bi to moglo da nam donese ogromne posljedice. Posebno treba skrenuti pažnju mlađim korisnicima, jer postoje ljudi koji su tu da smišljaju različite vrste izazova da bi naudili drugima. Ti izazovi na početku izgledaju bezopasni, ali uglavnom prerastu u opasne igre koje mogu da dovedu do tragičnih ishoda.
Internet zahtijeva odgovornost, koja će da pobijedi strah i hladnoću.
U vezi sa napisanim smatram da svaki momenat treba da bude „Dan sigurnijeg interneta“ jer na taj način bi se smanjio broj žrtava sajber nasilja, čija žrtva možemo da postanemo svakog trenutka provedenog na mrežama. Ono što se objavi putem društvenih mreža tu ostaje zauvijek, jer jedan nepromišljen trenutak, pogrešna objava ili komentar mogu upropastiti nečiji život. Neka ovaj datum, 11. februar bude podsjetnik da svako mlado biće zaslužuje sigurnost u svom domu i slobodno koristi internet – bez straha!
Autorka: Nevena Kovačević
