U obrazovni sistem u Crnoj Gori ove školske godine uključeno je 362 djece iz romske i egipćanske zajednice u predškolskim ustanovama, 1.748 u osnovnim školama i 163 u srednjem obrazovanju. Iako podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuju napredak u završetku osnovnog obrazovanja i prelasku u srednje škole, organizacije koje rade sa romskom zajednicom upozoravaju da su siromaštvo, diskriminacija i nedostatak podrške i dalje među glavnim razlozima napuštanja školovanja.
Zbog toga poručuju da je potrebno snažnije uključivanje institucija, kao i dodatne sistemske mjere – od većeg broja medijatora i asistenata do obezbjeđivanja prevoza i materijalne podrške, kako bi djeca imala jednake šanse da ostanu u obrazovnom sistemu i nastave školovanje.
Projektna koordinatorka u organizaciji HELP Montenegro Anna Molnar, zadužena za sprovođenje programa Romskog obrazovnog fonda (REF), koje finansira EU, a realizuju HELP i Udruženje Roditelji, ističe da bi obrazovne ustanove trebalo, i to urgentno, da zaposle veći broj romskih medijatora i asistenta u svim školama (čak i onima sa manje od 70 RE učenika, kako to propisuje važeći zakon). Potrebno je, smatra, obezbijediti i besplatan prevoz, školski materijal i obavezne inkluzivne obuke za nastavnike, kako bi se smanjili diskriminacija i drop-out, odnosno naglo prekidanje školovanja.
“Donosioci odluka morali bi usvojiti i finansirati novu Strategiju RE inkluzije 2026-2030 sa jasnim pokazateljima učinka, stalnim zaposljenjem za medijatore (ne privremenim), te osiguranim fondovima za tutoring i mentoring programe. Neophodno je i uvođenje mehanizma sankcionisanja za neispunjavanje ciljeva upisa/zadržavanja na svim nivoima (ECD-SEC-TER)”, kazala je Molnar.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kazali su da podaci o završetku osnovnog obrazovanja ukazuju na pozitivan trend, pri čemu djevojčice u prosjeku ostvaruju jednake ili nešto više stope završetka u odnosu na dječake.
“U školskoj 2024/2025. godini stopa završetka razreda osnovne škole iznosila je 78,07% za dječake i 84,06% za djevojčice, dok je ukupna stopa završetka devetog razreda dostigla 87,77%. Takođe, zabilježen je rast stope prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje, sa 51,64% u školskoj 2022/2023. godini na 62,3% u školskoj 2024/2025. godini. Kada je u pitanju srednje obrazovanje, stopa završetka trećeg nivoa obrazovanja u školskoj 2024/2025. godini iznosila je 74%, dok je stopa završetka četvrtog nivoa bila 89%”, naveli su iz MPNI.
Ističu da u tom resoru prepoznaju obrazovanje kao jednu od ključnih oblasti za dugoročnu socijalnu inkluziju RE populacije, te kontinuirano sprovode mjere i aktivnosti usmjerene na unapređenje dostupnosti i kvaliteta obrazovanja za djecu, mlade i odrasle iz RE zajednice.
“Ministarstvo je prepoznalo potrebe obrazovnog sistema koje se odnose na uključivanje većeg broja medijatora u socijalnoj inkluziji, te je donijelo Pravilnik o izmjenama Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe kojima se uređuje ova oblast. Usvojenim izmjenama je predviđeno da jedan medijator u socijalnoj inkluziji pruža pomoć za 35 djece RE populacije, umjesto za 70 kako je to starim Pravilnikom bilo predviđeno. Medijatori u socijalnoj inkluziji su podrška djeci RE populacije u cilju uključivanja u sistem obrazovanja, osiguranja kontinuiteta i smanjenja odustajanja od obrazovanja, kao i poboljšanja školskih i socijalnih postignuća. Takođe, medijatori su podrška pri identifikaciji i odsticanju upisa RE djece u obrazovni sistem. Oni promovišu značaj učenja i intenzivno sarađuju sa roditeljima i obrazovno-vaspitnim ustanovama. Uz dvostruko veći broj saradnika u socijalnoj inkluziji u narednom periodu biće olakšan i rad na podizanju nivoa školskih i socijalnih postignuća, čemu MPNI u kontinuitetu teži”, najavili su iz ovog resora.
Prema ocjeni Molnar, trenutni nivo uključenosti romske djece u obrazovni sistem Crne Gore jeste djelimično poboljšan, ali i dalje zabrinjavajući.
“Prema MICS podacima iz 2018, ukupno tek 56 posto romske djece završava osnovno obrazovanje, dok srednju upisuje samo 7%, a završava tek 3% njih. Noviji podaci iz 2025. pokazuju rast upisa na oko 76% u osnovnom, ali i visoke stope napuštanja školavanja (do 32%) koje ostaju i dalje veliki problem. Učešće u srednjem obrazovanju je takođe veoma neuravnoteženo, jer gotovo svi RE srednjoškolci pohađaju stručne škole, a učešće RE studenata na tercijarnom nivou je veoma nisko, vjerovatno kao posljedica fokusa na zapošljavanje nakon završetka stručnog obrazovanja”, upozorava Molnar.
Prema njenim riječima, projekti HELP-a, fokusirani su na doprinos povećanju upisa i zadržavanja u obrazovni sistem kroz individualni rad, mentoring, podršku treninzima za razvijanje mekih vještina “soft skills”…
“Sve ovo u praksi je rezultiralo značajnim napretkom u pristupu kvalitetnom ranom i osnovnom obrazovanju, te jačanju inkluzivnih praksi u školama. Metodologija je razvijena različito za svaki nivo. Počevši od predškolskog uzrasta, gdje se radionice fokusiraju na razvoj vještina djece u pripremi za školovanje (jezik, grafo-motoričke i druge vještine). Za polaznike osnovne škole, u cilju pružanja dodatne podrške, koju propuste zbog teških ekonomskih uslova porodica, nedostatka podrške kod kuće ili drugih razvojnih problema, realizujemo radionice koje su takođe fokusirane na vještine, ali su i kombinovane sa časovima elementarne pismenosti, koji su originalno bili osmišljeni za đake prvake, međutim pohađaju ih u nekim slučajevima i đaci šestog razreda suočeni sa elementarnom pismenosti. Istovremeno težimo da pružimo model koji ne samo da se fokusira na djecu, već paralelno i na institucije (nastavnike) i roditelje (programi Brižne porodice). Kombinacije svih ovih metoda povećavaju uspjeh djece u školi i doprinose smanjenju stope napuštanja školovanja u periodu između VI i VIII razreda”, ističe Molnar.
Drugi uspješan program HELP -a, koji sada već redovno organizuju za đake osmog razreda je posjeta srednjim školama, da bi se upoznali sa mogućnostima koje im se pružaju.
“Takođe, svake se godine angažuju romski medijatori kako bi olakšali upis najmlađih u vrtiće i osnovne škole. Ovo je sada već i koordinirano od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u čijoj su nadležnosti RE medijatori, kao i MPNI-a. Glavna poenta je pružanje modela koji se može uspješno preslikati i primijeniti kao dio sistema, a ne samo biti dio pojedinačnog napora nevladinih organizacija i donatora”, navodi Molnar.
Za učenike srednjih strukovanih škola (SEC) fokusiraju se, kako objašnjava Molnar, na razvoj vještina. Riječ je o nizu različitih programa za razvoj vještina (putem tutorstva, na primjer za matematiku, i /ili plaćenih obuka na poslu) kao i vještina koje nisu nužno u vezi sa školovanjem (mentorstvo, trening mekih vještina). Angažovani mentori su iz nevladinog sektora, a glavni fokus je da se SEC djeci pruži holistička podrška (pomoć oko registracija ukoliko je potrebno ili plaćene obuke, projekti zapošljavanja finansirani iz drugih programa).
“Ovdje se poseban fokus daje ženskim studentkinjama, koje dobijaju dodatne treninge mekih vještina kako bi uspješno ušli na tržište rada. Studenti iz RE populacije dobijaju mentorstvo, tutorstvo, plaćene obuke na poslu u oblastima koje studiraju, kao i IT treninge i kurseve jezika”, navodi Molnar.
Prepreke i izazovi
Direktor nevladine organizacije Centar za afirmaciju romske i egipćanske populacije (CAREP) Nardi Ahmetović upozorava da djeca iz RE zajednice često nailaze na niz prepreka koje otežavaju njihovo obrazovanje i uključivanje u društvo.
Poseban izazov je savladavanje gradiva i uspjeh u školi, što često vodi ka prestanku školovanja. Tome uveliko doprinosi, kako kaže on, izostanak podrške u porodicama, zbog niskog obrazovnog nivoa roditelja ili ostalih starijih članova porodice. Uz to, nerazumijevanje službenog jezika nastave dodatno otežava savladavanje gradiva. Prema riječima Ahmetovića, škole često nemaju dovoljno sistemske podrške – asistente u nastavi, dopunsku edukaciju ili medijatore, a postojeći medijatori i nastavno osoblje su preopterećeni.
“Nažalost, radimo više na kvantitetu nego na kvalitetu. Djeca iz romske zajednice često ne savladaju nastavni program, jer im nedostaju kontinuirana podrška, dodatne instrukcije ili asistenti u nastavi”, kazao je Ahmetović, gostujući u podkastu Osvijesti.
On smatra da je suštinski problem u sistemu koji ne pruža dovoljno resursa da omogući pripadnicima RE zajednice da izađu iz teške situacije. Takođe, navodi da su i dalje prisutni brojni stereotipi i diskriminacija, koji dodatno utiču na nezavidan položaj.
I UNICEF je u više navrata, u ranijim saopštenjima, upozoravao da se romska i egipćanska djeca u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa brojnim preprekama u pristupu obrazovanju. Kao ključne prepoznaju siromaštvo, udaljenost od ustanova, dodatne troškove, jezičke barijere i društvenu stigma. Zbog svega toga česti su apeli ove međunarodne organizacije institucijama da pojačaju mjere podrške za uključivanje i zadržavanje pripadnika RE zajednice u obrazovnom sistemu.
Značaj uloga mentora, tutora i asistenata
Molnar ukazuje na to da su mentori, tutori i asistenti izuzetno važni za uspjeh romskih srednjoškolaca i studenata uključenih u programe, koje sprovodi HELP. Oni, prema njenim riječima, pružaju personalizovanu i holističku podršku koja nadomješta nedostatke u redovnom školskom sistemu, gradi samopouzdanje i direktno smanjuje stopu napuštanja obrazovanja.
“Uloga tutora, kao novog zanimanja je ključna – nude individualni tutoring (npr. matematiku ili specifične predmete jednom sedmično ili vikendom), prate napredak, prilagođavaju metode potrebama studenta (uključujući osjetljivost na razlike u kulturama), koordiniraju sa školama i roditeljima, te pomažu prilikom prelaska na tržište rada kroz razvijanje praktičnih vještina”, objasnila je Molnar.
Smatra da je uključivanje roditelja presudno za uspjeh programa podrške obrazovanju romske djece. Iz tog razloga, posebno zbog roditelja mlađe djece, kroz projekte HELP-a uvedeni su i program roditeljstva Brižne porodice.
“Roditelji/porodica često predstavljaju ključ uspjeha đaka. Vidimo naravno i potrebu za uključivanjem roditelja i na srednjoškolskom nivou, ali u manjoj mjeri. Tu je porodična/roditeljska podrška najpotrebnija kada djevojčice ulaze na tržište rada, gdje ponekad moramo pregovarati sa roditeljima. Naime, u patrijarhalnim, tradicionalnim porodicama često neće dopustiti djevojčicama da rade na mjestima gdje ne poznaju nekoga”, kazala je Molnar.
Podrška sistema
Iz MPNI navode da, kada je riječ o djeci iz RE zajednice, kontinuirano ulažu i u obezbjeđivanje besplatnih udžbenika i prevoza, dodjelu stipendija srednjoškolcima i studentima, jačanje kompetencija nastavnog kadra za rad u multikulturalnom okruženju, kao i u realizaciju programa obrazovanja odraslih i očuvanja kulturnog identiteta.
Svake godine, kako su podsjetili, raspisuju i konkurs za dodjelu stipendija romskim i egipćanskim srednjoškolcima i studentima. Od 2024/25. akademske godine, stipendija za sve studente, uključujući i one iz RE populacije, povećana je sa 225 na 300 eura, a ove godine prima je 116 srednjoškolaca i 18 studenata RE populacije.
Usvojen je, navode iz MPNI, i Zakon o visokom obrazovanju kojim se za pripadnike RE populacije primjenjuje princip afirmativne akcije prilikom upisa na studijske programe, te je tim zakonom predviđeno besplatno školovanje na državnim i privatnim fakultetima.
“Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti da ulaže napore i pruža podršku kako bi što veći broj djece RE populacije bio uključen u obrazovni sistem. Napori Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nedavno su prepoznati nagradom Evropske komisije koja se dodjeljuje kao priznanje za izuzetna dostignuća u promovisanju inkluzije Roma kroz obrazovanje. Posebnu zahvalnost dugujemo udruženjima Romski savjet i Koračajte sa nama – Phiren Amenca, jer bez ove saradnje i zajedničkog djelovanja ne bi bilo moguće ostvariti napredak”, istakli su iz MPNI.
Ovaj medijski sadržaj nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru SMS Facility – projekta Small Media Support in Western Balkans, koji implementira CDT. Sadržaj je isključiva odgovornost portala Roditelji.me, te ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije niti CDT-a.
izvor: roditelji.me
