Evropska komisija usvojila je danas predlog EU KIDS zakona, novog evropskog zakonodavnog okvira kojim želi da znatno pojača zaštitu djece na internetu. Predlog uvodi jedinstvene uzrasne granice za društvene mreže širom Evropske unije, ali ide i mnogo dalje – reguliše način na koji su platforme napravljene, algoritme koji djeci preporučuju sadržaj, beskonačno skrolovanje i druge funkcije koje ih zadržavaju na ekranu, kontakte sa nepoznatim osobama, AI chatbotove, online igre i provjeru uzrasta.
Nakon predstavljanja predloga EU KIDS zakona slijedi procedura u Evropskom parlamentu i Savjetu EU, tokom koje se pojedina rješenja mogu mijenjati.
Jedna od najznačajnijih novina je uvođenje iste minimalne starosne granice širom EU za društvene mreže i određene video platforme koje nose utvrđene rizike za djecu.
Djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla da imaju sopstveni nalog na društvenim mrežama.
Od 13 do navršenih 15 godina roditelj ili staratelj mogao bi da otvori ograničeni “mini nalog” za dijete i ostao bi uključen u njegovo korišćenje. Roditeljske kontrole bile bi stalno uključene, roditelj bi odobravao kontakte, a dnevno vrijeme korišćenja bilo bi ograničeno na najviše jedan sat.
Od 15. godine maloljetnik bi mogao samostalno da otvori nalog, bez prethodne saglasnosti roditelja. Ipak, sve do 18. godine platforma bi morala da mu obezbijedi posebno zaštićeno okruženje, prilagođeno maloljetnicima.
Za djecu mlađu od 13 godina Komisija predviđa uzak izuzetak kod video platformi posebno napravljenih za malu djecu. Roditelj bi mogao da omogući pristup preko svog naloga, ali dijete ne bi imalo sopstveni profil. Personalizovani feed i pretraga bili bi isključeni, a roditelj bi određivao vrijeme korišćenja, najviše do jednog sata dnevno.
Bez lažnih datuma rođenja
Jedna od najvećih praktičnih promjena koju donosi ovaj zakon odnosi se na provjeru uzrasta.
Danas dijete na velikom broju platformi može jednostavno upisati drugi datum rođenja i otvoriti nalog namijenjen starijim korisnicima. Evropska komisija predlaže da samostalno izjašnjavanje o godinama više ne bude dovoljno.
Pristup bi morao da bude zasnovan na sertifikovanoj provjeri uzrasta. Među rješenjima koje Komisija navodi su evropska aplikacija za provjeru godina i, kasnije, European Digital Identity Wallet.
Prema predlogu, društvena mreža ne bi trebalo da dobije ime djeteta, broj dokumenta ili druge podatke potrebne za utvrđivanje identiteta. Sistem bi platformi trebalo da potvrdi samo da li korisnik ispunjava određenu uzrasnu granicu. Komisija predviđa korišćenje tehnologije koja ne bi smjela da služi za identifikovanje, lociranje, praćenje ili profilisanje korisnika.
Svaka država članica morala bi da obezbijedi najmanje jedan besplatan način dokazivanja uzrasta, uključujući mogućnost za građane koji nemaju digitalni identitet.
Nova pravila ne bi se odnosila samo na nove profile. Kada počnu da se primjenjuju, platforme bi imale šest mjeseci da provjere da li su postojeći korisnici mlađi od 15 godina. Nalozi korisnika koji su ispod propisane starosne granice, kao i oni kod kojih uzrast ne može biti utvrđen, morali bi biti onemogućeni ili prilagođeni novom režimu.
Stop za beskonačno skrolovanje
Veliki dio predloga EU KIDS zakona odnosi se na to kako su same aplikacije i platforme napravljene.
Za maloljetnike bi bilo zabranjeno dizajniranje servisa sa ciljem podsticanja kompulsivnog ili prekomjernog korišćenja. Evropska komisija među konkretnim primjerima navodi beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje novih sadržaja bez stvarne pauze, obavještenja osmišljena da dijete vrate u aplikaciju i kada nijesu povezana sa njegovom aktivnošću, nagrade za stalno objavljivanje i emitovanje sadržaja i takozvane “streakove” kojima se korisnik kažnjava gubitkom niza ili nagrade ako se aplikaciji ne vrati svakoga dana.
Platforme bi morale da imaju efikasna vremenska ograničenja i pauze, uz posebno vođenje računa o vremenu za spavanje i školu.
Algoritmi koji ne zadržavaju dijete
Mijenjala bi se i pravila za preporučivanje sadržaja. Kod maloljetnika algoritam ne bi smio da bude prvenstveno optimizovan za što veći angažman i što duže zadržavanje korisnika. Evropska komisija traži da bezbjednost, kvalitet sadržaja i mentalno zdravlje imaju prednost.
Sadržaj naloga koje je dijete samo izabralo da prati trebalo bi da dobije prioritet. Personalizacija zasnovana na praćenju ponašanja bila bi isključena po početnim podešavanjima, a podaci prikupljeni izvan servisa ne bi smjeli da se koriste za takve preporuke.
Dijete bi trebalo da ima i jednostavnu opciju da resetuje svoj feed, kao i najmanje jednu mogućnost korišćenja platforme bez profilisanja.
Ograničeni kontakti sa nepoznatima
Početna podešavanja naloga maloljetnika morala bi, po predlogu Evropske komisije, da budu znatno restriktivnija nego danas.
Nepoznata osoba ne bi, kako predlažu, mogla da pošalje poruku djetetu bez prethodnog odobrenja kontakta. Maloljetni korisnici ne bi se pojavljivali u predlozima za povezivanje sa drugim korisnicima, niti bi ih neko mogao dodati u grupu bez njihove saglasnosti.
Njihov sadržaj bio bi dostupan samo prihvaćenim kontaktima, kontakt podaci ne bi se otkrivali drugim korisnicima, a Komisija predlaže i zaštitu od preuzimanja ili snimanja sadržaja maloljetnika. Livestream bi za maloljetnike bio isključen po početnim podešavanjima.
Posebna pravila za AI chatbotove
EU KIDS zakon obuhvata i AI chatbotove i takozvane AI companions, odnosno sisteme koji sa korisnikom mogu voditi razgovore nalik odnosu sa prijateljem, savjetnikom ili osobom od povjerenja.
Komisija predlaže da sistemi dostupni djeci ne smiju koristiti dizajn koji simulira ljudski odnos na način za koji je vjerovatno da će kod djeteta stvarati emocionalnu zavisnost.
Prema početnim podešavanjima chatbot ne bi smio da prenosi sadržaj ranijih razgovora djeteta u kasnije razgovore.
Proizvođači bi morali da provjere rizike za djecu prije puštanja sistema u upotrebu i da ih prate i nakon toga. Ako je chatbot ugrađen u društvenu mrežu ili igru, ne bi smio automatski da bude aktiviran, niti posebno promovisan djeci, a korisnik bi morao lako da ga isključi.
Djeca mlađa od 13 godina AI chatbotovima bi mogla pristupati samo preko roditeljskih kontrola.
Pravila obuhvataju i online igre
Novi okvir nije ograničen na Instagram, TikTok, Facebook, YouTube i slične servise.
Evropska komisija navodi da bi pravila obuhvatala društvene mreže, video platforme, online igre, AI chatbotove i companions, prodavnice aplikacija i operativne sisteme.
Prodavnice aplikacija morale bi da imaju uzrasnu oznaku za svaku aplikaciju, uključujući video-igre, sa javno objašnjenom metodologijom. Djeci ne bi smjele omogućavati pristup ili kupovinu sadržaja koji nije primjeren njihovom uzrastu.
Predlog predviđa i izuzetke za pojedine servise koji imaju važnu obrazovnu ili informativnu funkciju, među kojima Komisija navodi digitalne enciklopedije, obrazovne platforme i digitalne medije.
Dokazivanje bezbjednosti za djecu
Jedna od suštinskih promjena u predlogu jeste prebacivanje tereta dokazivanja.
Komisija želi da više ne bude na regulatorima, roditeljima ili djeci da prvo pokažu da je neki digitalni proizvod štetan. Najveće platforme morale bi unaprijed da pokažu da su njihove usluge usklađene sa pravilima i bezbjedne za maloljetnike.
Za veoma velike online platforme, odnosno one sa najmanje 45 miliona aktivnih korisnika mjesečno u EU, bio bi obavezan detaljan plan usklađenosti sa novim pravilima. Plan bi provjeravali nezavisni revizori koje finansira sama kompanija.
Za nove servise, funkcije ili značajne izmjene na tim platformama predviđena je i prethodna kontrola. Evropska komisija navodi rok od 30 dana za procjenu, a funkcija bi mogla biti uvedena tek nakon pozitivnog mišljenja Komisije.
Slično bi važilo za AI companions i chatbotove obuhvaćene pravilima – ne bi mogli da budu stavljeni na tržište dok kompanija ne pokaže da ispunjava nove zahtjeve i da ima sistem kojim prati nove rizike i incidente.
Za kompanije koje ne poštuju nova pravila predviđene su kazne do šest odsto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskom nivou.
Veća kontrola za roditelje
Roditelji djece koja koriste servise obuhvaćene zakonom trebalo bi da dobiju jednostavnije alate za određivanje vremena korišćenja, pregled i odobravanje kontakata, upravljanje bezbjednosnim podešavanjima i prijavljivanje štetnog sadržaja u ime djeteta.
Kod naloga djece od 13 i 14 godina roditeljske kontrole bile bi stalno uključene.
Komisija, međutim, izričito naglašava da roditeljske kontrole ne oslobađaju kompanije odgovornosti. Ideja je da roditelj dobije alat kojim može pomoći djetetu, ali da platforma i dalje mora da bude bezbjedna za maloljetnike čak i kada roditelj nije neprestano prisutan.
izvor: roditelji.me
