Djeca koja provode više vremena pred ekranima ostvaruju slabije rezultate u učenju, razvoju govora i regulaciji emocija, pokazuje nova studija koja je obuhvatila gotovo tri miliona djece iz 64 zemlje.
Količina vremena koje djeca provode pred ekranima povezana je sa njihovim razvojem, a negativne veze uočene su u oblastima učenja, govora i emocionalne regulacije, pokazuje novo istraživanje.
“Istraživači su analizirali rezultate višedecenijskih studija o uticaju vremena provedenog pred ekranima na razvoj djece. Analiza je obuhvatila gotovo tri miliona djece uzrasta do 18 godina iz 64 zemlje”, izjavila je za CNN Šeri Medigan, glavna autorka studije i profesorka psihologije na Univerzitetu u Kalgariju u Kanadi.
“Utvrdili smo da je duže vrijeme provedeno pred ekranima generalno povezano sa slabijim rezultatima u nekoliko oblasti dječjeg razvoja, uključujući način na koji djeca razmišljaju, uče, govore, ponašaju se i regulišu emocije“, kazala je Medigan.
Ona je istakla da je većina utvrđenih povezanosti bila relativno slaba, kao što je slučaj i sa većinom drugih faktora koji utiču na razvoj djece.
“Međutim, to što su povezanosti male ne znači da su beznačajne, naročito kada govorimo o izloženosti poput vremena pred ekranima, koja je gotovo univerzalna u životima djece”, objasnila je Medigan.
Dodala je da novije studije ukazuju na snažniju povezanost između vremena provedenog pred ekranima i razvoja djece nego ranija istraživanja.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste to što se način korišćenja ekrana tokom godina promijenio.
“Prije 20 godina dijete je možda provodilo sat vremena gledajući televizijsku emisiju. Danas su uređaji svuda oko nas, nosimo ih u rukama, a oni su istovremeno interaktivni, zanimljivi i prilagođavaju se pojedincu”, kazala je Medigan I dodala da je potrebno bolje razumjeti ne samo kako djeca komuniciraju sa tehnologijom, već i kako tehnologija utiče na njih.
Nije sve loše
Ipak, Medigan je poručila da roditelji nakon čitanja studije ne bi trebalo da zaključe da su “ekrani sami po sebi loši za djecu”, već da obrate pažnju na način na koji ih koriste.
“Tehnologija je veliki dio života djece, a digitalni alati mogu biti izuzetno korisni za podršku učenju, kreativnosti i povezivanju sa drugima”, navela je ona.
“Međutim, oni mogu potisnuti aktivnosti koje su djeci zaista potrebne za zdrav razvoj, poput sna, fizičke aktivnosti, kontakta sa drugim ljudima, učenja i igre.”
Kao prvi korak, roditelji ne moraju u potpunosti da ukinu upotrebu uređaja. Umjesto toga, mogu da prepoznaju situacije ili djelove dana u kojima ekrani ometaju aktivnosti neophodne za razvoj djeteta.
“Za mnoge porodice dobar početak može biti uvođenje obroka tokom kojih se ne koriste uređaji ili određivanje redovnog perioda u toku dana kada svi odlože telefone i druge uređaje kako bi se posvetili jedni drugima”, dodala je Medigan.
I vlade imaju važnu ulogu
Prema riječima Medigan, roditelji ne bi trebalo da budu prepušteni sami sebi kada je riječ o kontroli vremena koje djeca provode pred ekranima. Odgovornost imaju i vlade.
“Vlade bi trebalo da se prema korišćenju ekrana kod djece odnose kao prema drugim faktorima za koje znamo da su povezani sa njihovom dobrobiti. To podrazumijeva smjernice za porodice, edukaciju, istraživanja i zaštitu djece od štetnih sadržaja na internetu”, kazala je ona.
Kako je objasnila, takav pristup šalje jasnu poruku roditeljima, školama i tehnološkim kompanijama da je pitanje korišćenja ekrana važno i da mu treba posvetiti ozbiljnu pažnju.
U narednoj fazi istraživanja, Medigan i njene kolege planiraju da ispitaju koja su djeca osjetljivija na različita digitalna iskustva i zbog čega.
Ona je, međutim, naglasila da rezultati studije ne dokazuju da ekrani direktno uzrokuju probleme u razvoju.
“S obzirom na to da naši nalazi pokazuju povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu, oni ne dokazuju da ekrani izazivaju uočene razvojne ishode. Moguće je da korišćenje ekrana doprinosi određenim poteškoćama, ali je moguće i da djeca koja se već suočavaju sa problemima češće posežu za ekranima”, objasnila je.
Zbog toga je, kako je navela, jedan od važnih pravaca budućih istraživanja utvrđivanje smjera ove povezanosti.
Stručnjaci pozivaju na oprez u tumačenju rezultata
Tatjana Injiges Berospe, viša predavačica sociologije na Univerzitetu u Saragosi u Španiji, koja nije učestvovala u istraživanju, ocijenila je da je riječ o metodološki veoma kvalitetnoj studiji koja se oslanja na izuzetno veliki uzorak.
U komentaru objavljenom preko Centra za medije nauke (Science Media Centre – SMC), navela je da glavni nalazi potvrđuju ono na šta istraživanja ukazuju već godinama.
Prema njenim riječima, rezultati pomažu da se sagleda širi kontekst aktuelne zabrinutosti javnosti i medija zbog odnosa mladih i ekrana.
“Postoji povezanost između vremena provedenog pred ekranima i slabijih pokazatelja mentalnog zdravlja i školskog uspjeha, ali je ta povezanost veoma mala”, navela je Berospe.
Esther van Sluijs, profesorka bihejvioralne epidemiologije na Univerzitetu Lafboro u Velikoj Britaniji, koja takođe nije učestvovala u istraživanju, ocijenila je da je studija visokog kvaliteta, ali je ukazala na određena ograničenja.
“Na osnovu ove studije ne mogu se izvesti pouzdani zaključci o konkretnim vrstama korišćenja ekrana, poput upotrebe društvenih mreža ili igranja video-igara, jer nije bilo dovoljno podataka da se one zasebno analiziraju”, navela je ona u izjavi objavljenoj preko SMC-a.
Zbog toga je, kako je istakla, neophodan oprez prilikom tumačenja rezultata u kontekstu navika mladih u korišćenju ekrana.
Studija je objavljena u naučnom časopisu JAMA Pediatrics.
Izvor: CNN
