VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA U OBRAZOVANJU: Brišu se granice između znanja koje se stiče godinama i nečega što se „klikne“
Ćeranić: Al može imitirati, kopirati stil, replicirati forme, ali ne može zamijeniti iskustvo, osjećaj, ruku, dušu
Bećirović: Vjerujem da bi u nekoj reformi trebalo da se promijeni tradicionalni sistem učenja napamet
Šolaja: Vještačka inteligencija ne poznaje iz prve ruke moralnu odgovornost niti empatiju, kao ni lične odnose
Obrazovanje je odavno u dubokoj komi, a školovanje jeste glavobolja i neslana šala na temu emancipacije. Školovanje već odavno ne služi obrazovanju, već kadriranju, formatiranju i fabrikovanju podobnih za život podređen materijalnoj reprodukciji dobara, održanju postojeće dinamike i njenih shemata. Sasvim je jasno da vještačka inteligencija (AI) nema ničeg sa obrazovanjem kao ,,formiranjem obraza“ – osnaživanjem ličnosti. Ovim riječima Bojana Šolaja, doktorantkinja filozofije na Univerzitetu u Beogradu, odgovarajući na pitanja Pobjede, opisuje što se događa sa obrazovanjem u eri vještačke inteligencije.
Android inženjer Dženan Bećirović, u razgovoru za naš list, takođe, smatra da će AI donijeti olakšice ako se u obrazovanju desi reforma, ali ,,u trenutnom stanju zasigurno donosi glavobolje“.
Slikar i ilustrator Edin Ćeranić kazao nam je da na AI gleda sa rezervom, posebno iz pozicije nekoga ko se godinama obrazovao i razvijao sopstveni umjetnički izraz.
– Umjetnost za mene nije proizvod koji se generiše u par sekundi, već rezultat ozbiljnog istraživanja, unutrašnjih borbi, discipline i vremena. Vještačka inteligencija, ma koliko bila fascinantna kao alat, često preskače upravo ono što je najvrednije, a to je ljudski proces – rekao je Ćeranić.
Prednosti AI nebrojene
AI smo pitali o prednostima u obrazovanju koje će nam donijeti i ovo su njegovi odgovori:
,,Personalizovano učenje, automatsko ocjenjivanje i povratne informacije, konstantna dostupnost, učenje putem interaktivnih tehnologija, pristupačnost (naročito osobama sa invaliditetom), pomoć nastavnicima i identifikovanje problema pri učenju u realnom vremenu.“
Ćeranić ocjenjuje da prednosti postoje, naročito u nekim praktičnim i tehničkim sferama.
– Međutim, kada govorimo o umjetnosti, mane su brojne i duboke. Prije svega, brišu se granice između znanja koje se stiče godinama i nečega što se „klikne“. AI ne zna kroz što je čovjek prošao da bi postigao svoj izraz. Ne prepoznaje emociju, ličnu žrtvu i trud, a upravo su to temelji stvarnog umjetničkog djela – poručuje on.
Bećirović, sa druge strane, kaže da na AI gleda kao na jedan veoma koristan alat, ali samo kada se koristi ispravno.
Bećirović (FOTO: Linkedin)
– Kao prednosti izdvojio bih brži pristup informacijama i povećanje produktivnosti – kazao je.
Šolaja smatra da bi se reklo ,,da smo nikad bliže starom idealu oslobođenja od rada“ i da smo ,,napokon nadomak časa kada ćemo se kao slobodna djeca prepustiti igričnosti dokolice“.
Potresa temelje obrazovnog sistema
– Iako imamo brži pristup informacijama, veoma često su netačne i kao manu takođe vidim to da se veliki broj ljudi oslanja na AI i sve manje koristi svoj mozak, što dovodi do manjka kritičkog razmišljanja – kazao je Bećirović koji svakodnevno ,,operiše“ ovim tehnologijama.
Iz ugla nekoga ko dolazi iz oblasti informacionih tehnologija i programiranja, on kaže da vidi da će AI promijeniti određene sfere života, ali ne i da će donijeti neku potpunu transformaciju.
– Vjerujem da je i dalje rano donositi bilo kakve zaključke – kazao je.
Slikar Edin Ćeranić ističe da svijet postaje sve više instant i orijentisan na kvantitet umjesto na kvalitet.
– AI nas vodi u pravcu površnosti, gdje više nije bitno ko stoji iza djela, koliko truda je uloženo, već samo krajnji efekat – rekao je on i dodao da je to suprotno svemu čemu se kao umjetnik učio i što vrednuje.
Bojana Šolaja tvrdi da je sama kovanica ,,vještačka inteligencija“ neka vrsta pleonazma.
– Inteligencija upravo jeste ono umjetno tj. u-metnutno, vješto i ono rađajuće svega vještačkog tj. tehničko-tehnološkog. Nema ničeg prirodnog u inteligenciji – kazala je ona.
– Bili smo u miru s ovim sve dok taj dijalektički proces nije dostigao svoje današnje konsekvence u kojima se pokazalo da inteligencija može dostići autonomiju spram čovjeka kao svog dosadašnjeg nosioca – istakla je.
Autentičnost u krizi
Da AI ugrožava autorska prava i ulazi u privatnost, saglasni su svi naši sagovornici.
– Imam problem, jer osjećam da se umjetnički integritet stavlja na klizav teren. AI ulazi u polje koje bi trebalo da bude izraz čovjekove individualnosti i iskustva. Nakon godina obrazovanja i rada, nije jednostavno gledati kako se preko noći pojavljuju „djela“ koja nijesu prošla ni kroz ruke, ni kroz misli, ni kroz dušu umjetnika. Za mene to nije umjetnost, to je imitacija – kazao nam je Ćeranić koji je ,,na svojoj koži osjetio“ kako izgleda kada AI za sekundu uradi nešto što je neko godinama stvarao.
Kao neko ko se profesionalno bavi, pored slikanja, i ilustracijom, ozbiljno postavlja pitanja o problemu što AI koristi radove stvarnih umjetnika bez dozvole i stvara nešto novo bez ikakvog etičkog okvira.
– To direktno ugrožava autorska prava. Smatram da je krajnje vrijeme da se postave jasna pravila i zakoni koji štite stvaraoce. Ako ne zaštitimo autentičnu kreativnost, izgubićemo smisao umjetnosti kakvu poznajemo – rekao je Ćeranić.
Ćeranić (FOTO: Instagram)
Šolaja, iz ugla nekoga ko se nalazi i u ulozi prosvjetnog radnika, kaže da kada govorimo o školskom sistemu, već se postavlja pitanje autentičnosti studentskih pisanih radova i samostalnih projekata.
– Vještačka inteligencija je već kadra da napiše formalno i sadržinski odličan seminarski rad, isporuči multimedijalni projekat, osmisli kreativan rad služeći se raznim umjetničkim sredstvima. Vjerujem da nas to u budućnosti vodi korjenitom redefinisanju ciljeva formalnog obrazovanja, upodobljenog novoj podjeli rada, ovog puta na relaciji AI-čovjek – kazala nam je.
Učenje bez procesa
Ćeranić ponavlja da je u obrazovanju najvažniji proces učenja: greške, ponavljanje, lični razvoj.
– Ako sve pojednostavimo i ponudimo instant rješenja kroz AI, studentima se oduzima prilika da zaista nauče, da izgrade sebe kao ličnosti i stvaraoce – kazao je.
Govoreći o potencijalu razvoja ove tehnologije, Bećirović je naveo da trenutno najveći problem za dodatni razvoj LLM (Large Language Model) jeste ograničena količina podataka za treniranje.
LLM je ,,veliki jezički model“, vrsta programa vještačke inteligencije koji koristi duboko učenje kako bi razumio i generisao ljudski jezik. Ovi modeli se obučavaju na ogromnim količinama tekstualnih podataka i mogu obavljati razne zadatke obrade prirodnog jezika, poput prevođenja, sažimanja i odgovaranja na pitanja.
– Naravno, ovo je mnogo dublja tema i nije jedini problem – ali je nešto o čemu se najviše priča. Što se tiče primjene, LLM se može primijeniti u dosta modernih poslova zasigurno, ali ljudi i dalje otkrivaju moguće primjene. Bitno je naglasiti da to sve jako često dosta košta, a AI i dalje ne može funkcionisati samostalno, pa se onda baš i ne isplati ako ljudi moraju i dalje voditi računa o tome kako AI izvršava određene poslove – kategoričan je Bećirović.
Šolaja podsjeća da vještačka inteligencija ne poznaje iz prve ruke moralnu odgovornost, empatiju, kao i lični oblik odnosa, egzistencijalno iskustvo čovjeka suočenog s ljubavlju i smrću i iz njega rođeno pitanje – čemu.
Šolaja (FOTO: Privatna arhiva)
– Riječju, AI će zasigurno obesmisliti školovanje u onom obliku u kojem ga danas praktikujemo, ali će pitanje obrazovanja učiniti nikad hitnijim – napomenula je ona.
Hoće li nas AI zamijeniti?
Etičku primjenu ove tehnologije mogu samo osigurati vlade i kompanije koje rade na razvoju istih.
I ako dođemo do potpune regulacije, kao i sa svim tehnologijama dosad, neko će pronaći način da je zloupotrijebi.
Na suštinsko egzistencijalno i najvažnije pitanje o sudbini čovječanstva i to da li će nas zamijeniti ova tehnologija, Ćeranić, Šolaja i Bećirović imali su svoje odgovore.
Ćeranić i Bećirović su kazali da neće.
– Može imitirati, kopirati stil, replicirati forme, ali ne može zamijeniti iskustvo, osjećaj, ruku, dušu. Čovjek je taj koji nosi priču, smisao, grešku i autentičnost. AI može biti sredstvo, ali nikada neće imati ono što čini umjetnost živom – dodao je Ćeranić.
Šolaja, sa druge strane, zaključuje:
,,Pitala sam AI i nezvanično kaže da ne namjerava u potpunosti zamijeniti čovjeka, ali da moramo biti spremni na saradnju.“
izvor: pobjeda.me
