U svakodnevnoj gužvi, između posla, učenja i ekrana, fizička aktivnost često se potiskuje kao nešto što „može i kasnije“. Ipak, zdravstvene studije jasno pokazuju da je kretanje osnovna potreba čovjeka i jedan od najvažnijih faktora koji utiču na kvalitet života.
Fizička aktivnost ne mora da podrazumijeva naporne treninge, trčanje maratona ili sate provedene u teretani. Ona prije svega znači redovno pokretanje tijela, dovoljno da stimulira mišiće, zglobove i srce. Čak i blage aktivnosti, ako su redovne, imaju mjerljiv uticaj na zdravlje.
Fizička aktivnost i mentalno zdravlje
Sve više dokaza pokazuje da kretanje igra važnu ulogu u mentalnom zdravlju. Tokom vježbanja u organizmu se oslobađaju hormoni koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.
Kratka šetnja, posebno na svježem vazduhu, može da utiče na koncentraciju i kvalitet sna, kao i na osjećaj smirenosti nakon napornog dana.
Ljudi koji se redovno kreću obično lakše upravljaju napetošću i brže se vraćaju u ravnotežu nakon stresnih situacija. U vremenu u kojem su pritisci sve veći, to postaje više nego praktična korist.
Zdravstvene koristi koje se ne vide odmah
Redovna fizička aktivnost utiče na cijeli organizam. Dokazano je da smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, reguliše krvni pritisak, poboljšava rad pluća, jača mišiće i kosti, utiče na nivo energije i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.
Ono što je posebno važno jeste činjenica da se ove koristi ne „vidi“ odmah. One se akumuliraju vremenom i predstavljaju ulaganje u zdravlje u budućnosti. Zato je bolje imati umjerenu, ali redovnu rutinu, nego povremeno raditi prenaporne treninge.
Najvažnija je dosljednost
Jedna od čestih grešaka je uvjerenje da fizička aktivnost mora biti teška da bi bila efikasna. U stvarnosti, najvažniji je kontinuitet.
Aktivnost može biti jednostavna: brza šetnja, vožnja bicikla, lagano trčanje, vježbe kod kuće, penjanje stepenicama umjesto lifta ili rekreativno bavljenje sportom.
Cilj je da kretanje postane dio svakodnevice, jednako prirodno kao pranje zuba ili jutarnja kafa.
Fizička aktivnost kao stil života
Kada se fizička aktivnost uklopi u svakodnevni ritam, utiče i na ostale navike. Povećava se želja za zdravijom ishranom, poboljšava san, raste nivo energije i produktivnosti. Ona postaje ne samo „trening“, već dio ukupne brige o sebi.
Pokazalo se i da fizička aktivnost ima važnu socijalnu komponentu. Šetnje, sportske aktivnosti ili zajednički treninzi stvaraju osjećaj podrške, što dodatno pomaže u održavanju navike.
Mali koraci, velika korist
Za vidljive benefite nije potrebno mnogo vremena. Već 20 do 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno dovoljno je da se osjeti promjena u raspoloženju, energiji i opštem zdravlju.
Fizička aktivnost nije cilj sama po sebi. Ona je ulaganje u dugoročno zdravlje i način da svakodnevica bude kvalitetnija, jasnija i lakša.
Izvor: www.mladiinfo.me
