Post Reply: Postavite nam pitanje

<blockquote><div class="quotetitle">Quote from <a class="profile-link highlight-admin" href="#">mladicg</a> on 10. Septembra 2025., 9:02</div><blockquote>
<div class="quotetitle">Quote from Guest on 8. Septembra 2025., 19:18</div>
Cao <img class="emoji" role="img" src="https://s.w.org/images/core/emoji/16.0.1/svg/1f600.svg" alt="😀" /><img class="emoji" role="img" src="https://s.w.org/images/core/emoji/16.0.1/svg/1f44b.svg" alt="👋" /> zašto se nekad osjećam prazno i bez razloga tužno?</blockquote>
Osjećaj praznine i tuge „bez razloga“ relativno je često ljudsko iskustvo i ne mora uvijek značiti da je prisutan ozbiljan psihički poremećaj. Može se javiti zbog više faktora: Emocionalna regulacija – Ponekad emocije izlaze na površinu iako ne postoji jasan spoljni povod. Raspoloženje zavisi od složenih unutrašnjih mehanizama, ne samo od onoga što se trenutno dešava. Psihološki i životni faktori – Potisnuti stres, neizražene emocije ili osjećaj nezadovoljenih potreba mogu se manifestovati kroz prazninu ili tugu, čak i kad nismo svjesni njihovog izvora. Biološki faktori – Promjene u nivou neurotransmitera (npr. serotonina ili dopamina), hormonski ciklusi, umor ili nedostatak sna mogu uticati na raspoloženje i stvoriti osjećaj tuge bez jasnog povoda. Egzistencijalna dimenzija – Periodi preispitivanja smisla života često se manifestuju kao praznina. To nije nužno patološko, već može biti dio ličnog razvoja.

Ako se ovakva stanja javljaju povremeno i prolazna su, obično ne predstavljaju ozbiljan problem. Međutim, potraži stručnu pomoć ako su: učestala, dugotrajna, praćena gubitkom interesa za aktivnosti, bezvoljnošću, značajnim otežanim funkcionisanjem u svakodnevnom životu ili ako imaš suicidalne misli. U tom slučaju razgovor sa psihologom ili psihijatrom može pomoći u razjašnjenju uzroka i izradi strategija suočavanja.

Evo nekoliko konkretnih tehnika koje možeš odmah isprobati kad osjetiš prazninu ili neobjašnjivu tugu: Kontrolisano disanje: 4 sekunde udiši — zadrži 2 sekunde — 6 sekundi izdahni; ponovi 5–10 puta dok se puls ne smiri. Dnevnik osjećanja: zapiši šta osjećaš, kada je počelo i šta se dešavalo prije toga; ponekad pisanje otkrije obrasce koje ne primjećujemo. Behavioral activation (aktivacija ponašanja): spremi listu malih aktivnosti koje obično prave razliku (kratka šetnja, tuš, poziv prijatelju, jednostavan hobi) i odredi jednu koju ćeš obaviti danas — djelovanje često mijenja raspoloženje. San i ritam dana: pokušaj održavati redovan san, obroke i umjerenu fizičku aktivnost — biološki ritmovi snažno utiču na raspoloženje. Ograniči stimuluse koji pogoršavaju stanje: ako primijetiš da prekomjerno pretraživanje vijesti, društvene mreže ili alkohol pogoršavaju prazninu, ograniči ih privremeno.  Traženje socijalne podrške: čak kratak razgovor s bliskom osobom može ublažiti osjećaj usamljenosti i praznine.

Srdačan pozdrav,

Danilo Milikić

Psiholog</blockquote>

Cancel