Post Reply: PISA ambasadori - most između učenika i obrazovnih institucija: Rezultat je ogledalo i znanja đaka i države

<blockquote><div class="quotetitle">Quote from <a class="profile-link highlight-admin" href="#">mladicg</a> on 21. Februara 2025., 20:14</div>
Danas se obilježava i Međunarodni dan maternjeg jezika, a crnogorski petnaestogodišnjaci u posljednja dva ciklusa međunarodnog testiranja nijesu najbolje prošli ni kada je u pitanju čitalačka pismenost

Malo je đaka koji uče sa razumijevanjem, a dobar dio njih olako se odnosi prema PISA testiranju, što su glavni razlozi zbog kojih su crnogorski petnaestogodišnjaci u posljednjem dijelu tabele na tom međunarodnom mjerenju znanja i postignuća.

To su "Vijestima" kazali učenici prvog razreda Gimnazije "Petar I Petrović Njegoš" i PISA ambasadori&nbsp;Vanja Vasiljević&nbsp;(16) i&nbsp;Aleksa Braković&nbsp;(15).

Danas se obilježava i Međunarodni dan maternjeg jezika, a crnogorski petnaestogodišnjaci u posljednja dva ciklusa PISA testiranja nijesu najbolje prošli ni kada je u pitanju čitalačka pismenost.

Vasiljević i Braković "Vijestima" ocjenjuju da je pismenost mladih u Crnoj Gori složeno je pitanje i da digitalizacija donosi brojne izazove - učenici brže obrađuju informacije, dok kritičko razmišljanje i analitički pristup školskom programu plaćaju ceh.

Zato je, objašnjavaju danilovgradski gimnazijalci, uloga koju imaju PISA ambasadori u obrazovnom sistemu od izuzetnog značaja - predstavljaju "most između učenika i institucija".

PISA je sistem rangiranja obrazovnih standarda za petnaestogodišnjake koji je uvela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoju (OECD). Crnogorski učenici su na PISA testiranju za 2022, imali najgori rezultat u protekloj deceniji. Oni su u segmentu naučna pismenost na 62, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu.

<h2 class="wp-block-heading">Pritisak jer ne razumiju test</h2>

Prema riječima Vasiljević, zbog toga se stiče pogrešan utisak da su crnogorski đaci "manje pismeni".

"Crnogorski učenici (petnaestogodišnjaci) koji su testirani, u rangu su sa zemljama koje nemaju mogućnost adekvatnog školovanja. Djeca u Crnoj Gori su manje obazriva u vezi sa PISA testiranjem. Kako je test bio anoniman, nijesu mu davali na značaju. Situacija je bila takva da je dobar dio učenika došao na testiranje, dao nasumične odgovore i izašao", kazala je Vasiljević, dodajući da je anonimnost testa "razlog zbog kojeg su sve olako shvatili".

<figure class="wp-block-image"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/21/17/5626333_2399028_ff.jpg?ver=1740156712" alt="Vasiljević: Zbog anonimnosti testa sve olako shvatili"/><figcaption class="wp-element-caption">Vasiljević: Zbog anonimnosti testa sve olako shvatilifoto: Privatna arhiva</figcaption></figure>

Podsjeća da su "ove godine uvedene inovacije", i dodaje da "testiranje nije anonimno".

"... Utiče na upis za dalje školovanje i rezultati su povezani sa MEIS-om. Žao mi je što je bilo potrebno dati stroga pravila kako se testiranje ne bi shvatalo kao manje važno. Na učenike se, zbog nerazumijevanja testa, stavljao pritisak. Mnogi đaci su mislili da je testiranje gradivo iz škole... PISA testiranje je, zapravo, samo logičko razmišljanje, odnosno primjena životnog znanja", kazala je Vasiljević.

Iako loši rezultati ne ohrabruju, kaže Vasiljević, "prava mjera pismenosti učenika je prosječna".

"Djeca uče onoliko koliko im je potrebno za ocjenu, a nerijetko koriste metode koje gradivo ne zadržavaju dugotrajno u pamćenju... Oni koji to rade, često pomažu drugima. Kada smo razgovarali o PISA testiranju sa učenicima, mnogi od njih su bili pravilno obaviješteni o testu. Dobra stvar je učenička zainteresovanost tokom prezentacije...", izjavila je Vasiljević.

<h2 class="wp-block-heading">PISA nije za državu</h2>

Braković smatra da se mladi često oslanjaju na sažete informacije, a to može uticati na razumijevanje složenijih tema.

"Nažalost, mnogi srednjoškolci ne shvataju ozbiljno PISA testiranja, jer ih ne doživljavaju kao nešto što direktno utiče na njih. Postoji percepcija da su to 'testovi za državu' ili nešto što ne nosi individualne posljedice. Međutim, PISA testiranja nijesu tu da ocijene učenike, već da pruže realnu sliku obrazovnog sistema i ukažu na probleme koji se moraju rješavati", rekao je "Vijestima".

Mišljenja je da se crnogorski obrazovni sistem često fokusira na reproduktivno znanje, a ne na razumijevanje i primjenu naučenog u stvarnim situacijama.

"Motivacija učenika može biti nizak prioritet, jer se ne stvara svijest o dugoročnom značaju obrazovanja. Treće, kvalitet nastave i nastavnih materijala često nije u skladu sa modernim metodama učenja, što otežava razvijanje ključnih vještina koje se ispituju na PISA testovima", istakao je Braković.

<figure class="wp-block-image"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/21/17/5626334_2399029_ff.jpg?ver=1740156735" alt="Braković i Vasiljević crnogorski PISA ambasadori"/><figcaption class="wp-element-caption">Braković i Vasiljević crnogorski PISA ambasadorifoto: Privatna arhiva</figcaption></figure>

Prema njegovim riječima, ključ napretka učenika osnovnih i srednjih škola je u "prilagođavanju nastavnog plana i promjeni obrazovnog sistema".

"Potrebno je više praktične nastave, kritičkog razmišljanja i rješavanja problema umjesto suve teorije. Nastavnici moraju biti obučeni da koriste savremene metode podučavanja, a učenici treba da budu motivisani da razumiju važnost obrazovanja kroz primjere iz stvarnog života. Takođe, potrebno je poboljšati digitalnu pismenost i prilagoditi testiranja tako da budu bliža svakodnevnim izazovima mladih", kazao je Braković.

izvor: vijesti.me
</blockquote>

Cancel

Total Views: 5889

Pitajte Psihologa

Post Reply: PISA ambasadori - most između učenika i obrazovnih institucija: Rezultat je ogledalo i znanja đaka i države

Like this:

Post Reply: PISA ambasadori - most između učenika i obrazovnih institucija: Rezultat je ogledalo i znanja đaka i države

Share this:

Like this: