Pitajte Psihologa MenuForum NavigationForumActivityPost Reply: Naučno istraživanje o elektronskom nasilju među srednjoškolcima: Tiha prijetnja u digitalnom prostoru <blockquote><div class="quotetitle">Quote from <a class="profile-link highlight-admin" href="#">mladicg</a> on 13. Maja 2025., 13:56</div><!-- wp:paragraph --> <p>U savremenom digitalnom dobu, gdje su društvene mreže postale sastavni dio svakodnevice mladih, granice između stvarnog i virtuelnog nasilja sve se više brišu. Iza naizgled bezazlenih komentara i poruka često se kriju duboki emocionalni ožiljci. Elektronsko nasilje – nevidljivo, ali sveprisutno – jedan je od najsuptilnijih i najopasnijih oblika vršnjačkog nasilja današnjice.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Ovom važnom temom bavila se dr <strong>Marija Draganić</strong>, koja je na svečanosti povodom Dana Univerziteta Crne Gore promovisana u zvanje doktora nauka, u okviru Filozofskog fakulteta UCG u Nikšiću. U svom doktorskom radu „Oblici, zastupljenost i prevencija elektronskog nasilja među srednjoškolcima u Crnoj Gori“, autorka nudi vrijedne uvide u složenu dinamiku onlajn nasilja među mladima.<img src="https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_10/objava_196730//marija%20dragani%C4%87%2004%2025%209.jpg" alt="Image" width="222" height="278"></p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Istraživanjem je obuhvaćeno 202 učenika iz deset srednjih škola širom Crne Gore – iz sjeverne, centralne i južne regije. Uz njih, ispitano je i 100 nastavnika i 10 stručnih saradnika. Korišćeni su standardizovani upitnici koji su omogućili uvid u obrasce ponašanja, psihološke posljedice i postojeće mehanizme prevencije.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Nalazi istraživanja otkrivaju zabrinjavajući nivo prisutnosti elektronskog nasilja među srednjoškolcima u Crnoj Gori. Gotovo polovina učenika (44,4%) priznaje da je barem povremeno činila verbalno nasilje putem interneta, dok je više od trećine (33,2%) bilo uključeno u ozbiljnije digitalne prekršaje poput falsifikovanja i kriminalnih radnji. Skrivanje identiteta i manipulacije, kao što su korišćenje tuđih profila ili kreiranje lažnih stranica, izdvojeni su kao jedan od dominantnih obrazaca nasilnog ponašanja. U isto vrijeme, visok procenat učenika se nalazi i na strani žrtve: 45% je doživjelo verbalno nasilje, 30% sakrivanje identiteta i laži, a 40% online falsifikovanje. Ovi podaci potvrđuju obostranu umiješanost – i u vršenju i u doživljavanju nasilja – čime se dodatno naglašava dubina problema.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Zahvaljujući pažljivo provedenoj faktorskoj analizi, identifikovana su tri ključna oblika elektronskog nasilja: verbalno nasilje, skrivanje identiteta i širenje laži, te kriminalne i manipulativne radnje na mreži. Najčešći oblici zlostavljanja uključuju ruganje, ismijavanje, širenje glasina i distribuciju tuđeg sadržaja bez dozvole – ponašanja koja, iako digitalna, ostavljaju vrlo stvarne psihološke posljedice. S obzirom na jasno potvrđenu prisutnost i težinu problema, rezultati ovog istraživanja predstavljaju snažan poziv na djelovanje i sistemsku prevenciju u obrazovnom okruženju.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Psihološke posljedice elektronskog nasilja nijesu zanemarljive – istraživanje potvrđuje vezu sa depresijom, anksioznošću i stresom, posebno kod učenika koji su doživjeli teže oblike nasilja poput falsifikovanja i prijetnji. Žrtve su često suočene i sa padom akademskog uspjeha i lošijim položajem u društvu. Kao uzroci nasilnog ponašanja izdvajaju se prolazak kroz težak životni period, ljubomora, osveta i porodična disfunkcija.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Posebnu pažnju zaslužuje podatak da 30% stručnih saradnika i 40% nastavnika nije upoznato sa svim oblicima elektronskog nasilja, dok mnogima nedostaju digitalne vještine potrebne za pravovremenu i efikasnu reakciju.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Zato dr Draganić u zaključku ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom prevenciji elektronskog nasilja. Ključne preporuke uključuju: obaveznu edukaciju zaposlenih u obrazovanju, razvoj socio-emocionalnih vještina učenika, sprovođenje vršnjačke edukacije i preventivnih školskih projekata, kao i aktivno uključivanje roditelja kroz radionice i jačanje medijske vidljivosti teme. Posebno se ističe potreba za kontinuiranim praćenjem realizacije preventivnih aktivnosti, uz predlog da se pri Ministarstvu prosvjete formira specijalizovani tim koji bi pružao podršku školama i unaprijedio kvalitet odgovora na ovaj rastući problem.</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Foto izvor: Freepik</p> <!-- /wp:paragraph --> <!-- wp:paragraph --> <p>Izvor: ucg.ac.me</p> <!-- /wp:paragraph --></blockquote><br> Cancel Total Views: 5873Share this:FacebookXLike this:Like Loading...