Nasilje nad ženama i djecom u porastu: U prethodnoj godini oko 840 krivičnih i više od dvije hiljade prekršajnih prijava
Quote from mladicg on 31. Maja 2025., 11:21Nasilje nad ženama i djecom u stalnom je porastu, pokazuju podaci sa terena. Samo u prethodnoj godini registrovano je oko 840 krivičnih i više od dvije hiljade prekršajnih prijava nasilja. Sagovornice Gradske u emisiji Dnevni puls su istakle da ti podacine odražavaju pravu sliku, jer mnoge žrtve nasilja ne dobijaju odgovarajuću zaštitu i podršku od nadležnih institucija.
„To znači da se problem još više uvećava, da tako kažem,a još uvjek nemamo efikasan sistem da bi se sve to suzbilo i da bi žrtve nasilja dobile adekvatnu podršku. I još da kažem to-kako vrijeme prolazi, kako dolaze nova vremena, nove generacije, mijenjaju se i blici nasilja nad ženama u porodici, i naravno i nad djecom“, kazala je Biljana Zeković, direktorica SOS telefona u Podgorici.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-9352041036990426&output=html&h=411&adk=756099839&adf=3387320036&pi=t.aa~a.421309929~i.5~rp.4&w=411&abgtt=9&lmt=1748683180&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=5364784928&ad_type=text_image&format=411x411&url=https%3A%2F%2Fwww.pvinformer.me%2Fnasilje-nad-zenama-i-djecom-u-porastu-u-prethodnoj-godini-oko-840-krivicnih-i-vise-od-dvije-hiljade-prekrsajnih-prijava%2F%3Ffbclid%3DIwZXh0bgNhZW0CMTEAAR7zC7u_fmPcB5HdQfs_ioTQwSD6HdtZ30K3CBHdayLD8B-5B_1kwR06ibdUFg_aem_V7gGBLX1LfAWQn_jo9lKPQ&fwr=1&pra=3&rh=278&rw=333&rpe=1&resp_fmts=3&sfro=1&wgl=1&fa=27&uach=WyJBbmRyb2lkIiwiMTQuMC4wIiwiIiwiU00tQTUyOEIiLCIxMzYuMC43MTAzLjExMiIsbnVsbCwxLG51bGwsIiIsW1siQ2hyb21pdW0iLCIxMzYuMC43MTAzLjExMiJdLFsiQW5kcm9pZCBXZWJWaWV3IiwiMTM2LjAuNzEwMy4xMTIiXSxbIk5vdC5BL0JyYW5kIiwiOTkuMC4wLjAiXV0sMF0.&dt=1748683180272&bpp=5&bdt=2069&idt=-M&shv=r20250528&mjsv=m202505290101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D64d22dab6275cc77%3AT%3D1748507116%3ART%3D1748683179%3AS%3DALNI_Mb4WtQKuDL4wy6mdC-qA0SXVxBRFA&gpic=UID%3D000010e4bc1e9cd7%3AT%3D1748507116%3ART%3D1748683179%3AS%3DALNI_Mava2_5b1bBTMgm3hB5nJntCCQTTg&eo_id_str=ID%3Df4d66d468af94fbe%3AT%3D1748507116%3ART%3D1748683179%3AS%3DAA-AfjZBTR8BksnQ2WW8Hb1kmISO&prev_fmts=0x0%2C411x411&nras=3&correlator=3418311776156&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=915&u_w=412&u_ah=915&u_aw=412&u_cd=24&u_sd=2.625&dmc=4&adx=0&ady=1914&biw=411&bih=780&scr_x=0&scr_y=0&eid=95353387%2C95360391%2C95360812%2C31092777%2C95361623%2C95362176&oid=2&psts=AOrYGsmMjUo2OLgYB1NcA7Eo_L8B72m0VZA5GQx62v7cL1gwGxBheGm-ksFKdbOzwXwjyUrUJsqMXHWlNcGkzN9VSig_IV4&pvsid=162076471728028&tmod=1768403759&uas=0&nvt=1&ref=http%3A%2F%2Fm.facebook.com%2F&fc=1408&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C412%2C0%2C412%2C781%2C815%2C1546&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=1152&bc=31&bz=0.51&psd=W251bGwsbnVsbCxudWxsLDNd&nt=1&pgls=CAEQARoFNC43Ljc.~CAEaBTYuOC4x&ifi=3&uci=a!3&btvi=1&fsb=1&dtd=110
Fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno je usložen u RE zajednici, bilo da je riječ o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju, objašnjava romska aktivistkinja Šejla Pepić.
„Tek kada dođe do fizičkog nasilja, tada možda može doći do prijavljivanja slučaja. Ali, neko stanje u praksi i činjenice pokazuju da se obično same žrtve posle nekoliko dana, možda i provedenih u skloništu, vrate svojoj primarnoj porodici, a jedan od razloga je upravo ta ekonomska zavisnost , zato što nemaju nekako motivacije da se osnaže, da samostalno žive, da samostalno funkcionišu“, istakla je romska aktivistkinja, Šejla Pepić.
Ne smije se zaboraviti da su i djeca koja svjedoče nasilnom ponašanju nad članom porodice – jednako žrtve, kao i da se nasilje sprovodi nad njima, ukazuju iz NVO Sistem.
„Djeca postaju ponekad i počinioci nasilja, upravo jer usvajaju model takvog ponašanja iz porodice i nisu adekvatno naučeni da se izbore sa samom problematikom, usvajajući obrasce ponašanja koji ne mogu i ne smiju biti prihvatljivi“, navela je direktorica NVO Sistem, Neda Radović.
Žene žrtve nasilja često nailaze na zatvorena vrata institucija, neosjetljivost sistema i odsutvo svakog vida zaštite, ističe Radović. Nevladine organizacije im postaju jedina podrška.
„Žena je kontaktirala našu liniju, tražila je našu zaštitu, zato što je upravo Centar za socijalni rad nije pružio. Dijete koje je došlo sa prelomom ruke u toku viđanja u kontrolisanog gledanja sa svojim ocem i da Centar za socijalni rad nema da pruži adekvatnu podršku i tom djetetu i toj majci ili da šalje svoje službene zabiljške ne bi li na neki način pomogli djetetu i da se radi u najboljem interesu djeteta“, saopštila je Radović.
Žene ne smiju ostati same u borbi-potrebna im je snažna podrška institucija sistema, da ih osnaže ekonomski, savjetima i pravovremenim informacijama. Dok to ne postane realnost, prvi oslonac ostaju skloništa i SOS telefoni, poručile su sagovornice Gradske, apelujući na hitnu akciju države.
Izvor: gradski.me
Nasilje nad ženama i djecom u stalnom je porastu, pokazuju podaci sa terena. Samo u prethodnoj godini registrovano je oko 840 krivičnih i više od dvije hiljade prekršajnih prijava nasilja. Sagovornice Gradske u emisiji Dnevni puls su istakle da ti podacine odražavaju pravu sliku, jer mnoge žrtve nasilja ne dobijaju odgovarajuću zaštitu i podršku od nadležnih institucija.
„To znači da se problem još više uvećava, da tako kažem,a još uvjek nemamo efikasan sistem da bi se sve to suzbilo i da bi žrtve nasilja dobile adekvatnu podršku. I još da kažem to-kako vrijeme prolazi, kako dolaze nova vremena, nove generacije, mijenjaju se i blici nasilja nad ženama u porodici, i naravno i nad djecom“, kazala je Biljana Zeković, direktorica SOS telefona u Podgorici.
Fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno je usložen u RE zajednici, bilo da je riječ o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju, objašnjava romska aktivistkinja Šejla Pepić.
„Tek kada dođe do fizičkog nasilja, tada možda može doći do prijavljivanja slučaja. Ali, neko stanje u praksi i činjenice pokazuju da se obično same žrtve posle nekoliko dana, možda i provedenih u skloništu, vrate svojoj primarnoj porodici, a jedan od razloga je upravo ta ekonomska zavisnost , zato što nemaju nekako motivacije da se osnaže, da samostalno žive, da samostalno funkcionišu“, istakla je romska aktivistkinja, Šejla Pepić.
Ne smije se zaboraviti da su i djeca koja svjedoče nasilnom ponašanju nad članom porodice – jednako žrtve, kao i da se nasilje sprovodi nad njima, ukazuju iz NVO Sistem.
„Djeca postaju ponekad i počinioci nasilja, upravo jer usvajaju model takvog ponašanja iz porodice i nisu adekvatno naučeni da se izbore sa samom problematikom, usvajajući obrasce ponašanja koji ne mogu i ne smiju biti prihvatljivi“, navela je direktorica NVO Sistem, Neda Radović.
Žene žrtve nasilja često nailaze na zatvorena vrata institucija, neosjetljivost sistema i odsutvo svakog vida zaštite, ističe Radović. Nevladine organizacije im postaju jedina podrška.
„Žena je kontaktirala našu liniju, tražila je našu zaštitu, zato što je upravo Centar za socijalni rad nije pružio. Dijete koje je došlo sa prelomom ruke u toku viđanja u kontrolisanog gledanja sa svojim ocem i da Centar za socijalni rad nema da pruži adekvatnu podršku i tom djetetu i toj majci ili da šalje svoje službene zabiljške ne bi li na neki način pomogli djetetu i da se radi u najboljem interesu djeteta“, saopštila je Radović.
Žene ne smiju ostati same u borbi-potrebna im je snažna podrška institucija sistema, da ih osnaže ekonomski, savjetima i pravovremenim informacijama. Dok to ne postane realnost, prvi oslonac ostaju skloništa i SOS telefoni, poručile su sagovornice Gradske, apelujući na hitnu akciju države.
Izvor: gradski.me