Sredanović: Djeca moraju biti prioritet, a ne fusnota društvenih politika
Mreža Zlatnih savjetnika ombudsmana zalaže se da se dječja prava više poštuju u našoj državi, povodom Međunarodnog dana djeteta, kritika za donosioce odluka
reža Zlatnih savjetnika ombudsmana okuplja djecu koja žele da unaprijede poštovanje prava djece u državi, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, jedna od članica tog tijela Isidora Sredanović za Pobjedu kaže da, iako se glas djece sve više proklamuje, još nije dovoljno snažan u praksi.
Sredanović je učenica osmog razreda Osnovne škole ,,21. maj“ u Podgorici. Za nju Međunarodni dan djeteta predstavlja važan podsjetnik na to koliko je svako dijete dragocjeno i koliko je na odraslima odgovornost da obezbijede bezbjedno, podsticajno i pravedno okruženje.
- Važno je naglasiti da se ne obilježava ,,dan djeteta“, već Dan usvajanja Konvencije o pravima djeteta – najvažnijeg dokumenta koji štiti svako dijete, bez obzira na porijeklo, vjeru, pol ili sposobnosti. Ovaj dan me podsjeća na vrijednosti Konvencije i na to koliko još treba da radimo kako bi svako dijete imalo priliku da raste slobodno, sigurno i srećno – istakla je Sredanović.
Problemi
Ona smatra da se glas djece čuje više nego ranije, ali još ne dovoljno i ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Zlatna savjetnica dodaje da mladi imaju šta da kažu, ali nerijetko se dešava da ih odrasli čuju, ali ne saslušaju. Sredanović je primijetila nekoliko značajnih problema: djeca rijetko imaju stvarni prostor da učestvuju u donošenju odluka koje se tiču njihovih života u školi, u zajednici ili u institucijama; vršnjačko nasilje, posebno na internetu, i dalje je prisutno i često se ne shvata dovoljno ozbiljno; mentalno zdravlje djece i mladih nije dovoljno podržano, a školske i društvene obaveze mogu stvoriti veliki pritisak.
- I dalje je otežan pristup obrazovanju, kvalitetnim vannastavnim aktivnostima ili bezbjednom porodičnom okruženju – kazala je ona.
Ona je najviše ponosna na to što se sve veći broj djece uključuje u obrazovne, kulturne i sportske aktivnosti i što se prepoznaje važnost njihovog talenta, kreativnosti i samopouzdanja. Ponosna je i na to što se podiže svijest o zaštiti od diskriminacije i nasilja, kao i na korake ka inkluziji sve djece.
- Konvencija nam daje jasne smjernice, ali još moramo mnogo raditi da bi se ona dosljedno primjenjivala – kazala je zlatna savjetnica.
Donosiocima odluka poručuje da djeca moraju biti prioritet, a ne fusnota društvenih politika. Sredanović ističe da svaka odluka treba da bude donešena imajući u vidu najbolji interes djeteta i vrijednosti Konvencije o pravima djeteta.
- Neophodno je više ulagati u obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, mentalno zdravlje, digitalnu bezbjednost i programe koji omogućavaju razvoj svakog djeteta. Treba stvoriti stvarne, a ne samo formalne prilike da djeca iznesu mišljenje i da ono bude uvaženo. Djeca nijesu samo ,,budućnost“ – ona žive djetinjstvo sada i zaslužuju društvo koje ih sluša, poštuje i štiti svakog dana u godini – rekla je ona.
Nema dovoljno podrške
Predsjednica Banke hrane Marina Medojević oglasila se juče povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta koji je prvi put ustanovljen 1954. godine, a ujedno je i rođendan UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Medojević je saopštila da podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora biti značajno veća u odnosu na one koji imaju bolji standard. Rekla je da su besplatni vrtići, produženi boravci u školi, topli obroci, potpune subvencije za stanovanje, vaučeri za obrazovanje jedan od načina pomoći.
- Djeca koja žive u porodicama koje se nalaze ispod ili u liniji siromaštva, za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori linija siromaštva je 589 eura, uskraćena su za garantovana prava koja su utvrđena konvencijom o pravima djeteta kao i Evropskim pravima za djecu – kazala je Medojević.
Ona je dodala da Crna Gora na svom putu ka EU, mora usvojiti evropske instrumente u borbi protiv dječjeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti.
- Mnoge ranjive grupe u našem sistemu socijalne pomoći ostaju van njega, zbog rigidnih uslova za ostarivanje ovog prava. Nemamo dovoljno besplatnih servisa koje olakšavaju prevazilaženje problema porodicama u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi ne prate rast troškova života – kazala je ona.
Univerzalne mjere koje se najčešće primjenjuju kod nas, kako zaključuje, imaju najmanji efekat na one koji su u najtežem položaju, pa samim tim ne doprinose značajno smanjenju siromaštva niti smanjivanju socijalnih razlika.
izvor: pobkeda.me
