Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu Pobjedi da će novi zakon o visokom obrazovanja uputiti Vladi na usvajanje do kraja septembra, pojedini stručnjaci negoduju što se proces odužio
Prijedlog zakona je trenutno u fazi usaglašavanja i pribavljanja mišljenja od svih nadležnih ministarstava, onako kako je to propisano Poslovnikom Vlade i Skupštine, kažu iz MPNI. Savjetnica rektora za strateške politike Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak kaže da najava bojkota studenata ne dolazi iznenada, s obzirom na to da se proces donošenja akta odužio daleko izvan prihvatljivih okvira
rijedlog zakona o visokom obrazovanju biće upućen Vladi na usvajanje do kraja septembra, rečeno je juče Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore najavio je da će od oktobra krenuti u obustavu nastave ukoliko se ovaj propis urgentno ne usvoji do kraja septembra. Oni su to saopštili prekjuče, negodujući što se na usvajanje zakona o visokom obrazovanju čeka pet godina. Studenti su podsjetili da je još u maju utvrđen nacrt zakona, te da im je važno da se što prije usvoji, zato što propisuje fleksibilan model studiranja na fakultetima i omogućava studentima da nakon prve godine mastera dobiju diplomu.
– Došli smo u situaciju da na samom početku nove studijske godine nije utvrđen prijedlog zakona. Sve prethodno je posebno zabrinjavajuće iz razloga što se dovodi u pitanje nivo ozbiljnosti sa kojim nadležni doživljavaju sistemski problem koji pogađa hiljade studenata u Crnoj Gori, a čije rješavanje se iz ove tačke gledišta čini na dohvat ruke – saopštili su studenti.
Procedura donošenja novog zakona pokrenuta je još u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopirana. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao, koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.
Procedura
Iz resornog ministarstva kažu Pobjedi da je nacrt zakona predložila radna grupa u maju, nakon čega je organizovana javna rasprava.
– Prijedlog zakona je trenutno u fazi usaglašavanja i pribavljanja mišljenja od svih nadležnih ministarstava, onako kako je to propisano Poslovnikom Vlade i Skupštine. Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju će biti upućen Vladi na usvajanje do kraja septembra – rekli su oni.
Anđela Jakšić Stojanović, FOTO: Đorđe Cmiljanić/Vlada Crne Gore
Iz ovog resora podsjećaju da su svi članovi radne grupe, između ostalog i studenti, aktivno učestvovali u izradi nacrta zakona i zahvaljujući njihovom posvećenom radu i konstruktivnim prijedlozima i sugestijama mogu se, kako ističu, pohvaliti kvalitetnim prijedlogom zakona o visokom obrazovanju.
Prolongiranje
Savjetnica rektora za strateške politike Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak kaže da najava bojkota Studentskog parlamenta ne dolazi iznenada, s obzirom na to da se proces donošenja novog zakona o visokom obrazovanju odužio daleko izvan prihvatljivih okvira. Nova akademska godina samo što nije počela, a zakon koji bi trebalo da definiše njeno normativno okruženje i dalje nije ni blizu usvajanja, rekla je Bošnjak za Pobjedu.
– Iako nije sasvim jasno gdje leži suštinski problem, evidentno je da je cijeli proces pratio niz neobičnih i simptomatičnih obrta. Ne isključujem mogućnost da su razne interesne grupe, vođene profitnim motivima, imale određeni uticaj, budući da je sektor visokog obrazovanja postao izuzetno unosan – rekla je ona.
Branka Bošnjak, FOTO: UCG
Bošnjak dodaje da je bojkot studenata sve izvjesniji, budući da je gotovo nemoguće da zakon bude usvojen u predviđenim rokovima.
– Naime, da bi stupio na snagu, prijedlog mora najprije biti usvojen na Vladi Crne Gore, a potom proslijeđen Skupštini, koja je trenutno u vanrednom zasijedanju. S obzirom na strogu proceduru zakazivanja vanrednih sjednica Skupštine, teško je očekivati da će svi koraci od zakazivanja same sjednice, razmatranja prijedloga zakona – uključujući prvo i drugo čitanje – biti realizovani u tako kratkom roku. Uz to, kako se radi o sistemskom zakonu, očekujem pojačano interesovanje poslanika i niz amandmana koji bi mogli dodatno usporiti proceduru – navela je Bošnjak.
Bošnjak podsjeća da je Univerzitet Crne Gore, kao jedini državni univerzitet, još ranije ponudio saradnju Vladi u kreiranju strateških politika, a time i strateških pravaca razvoja visokog obrazovanja, ali za sada izostaje konkretna reakcija s druge strane.
– Ukoliko postoje dileme ili otvorena pitanja, naša akademska zajednica raspolaže velikim kadrovskim kapacitetima koji mogu dati značajan doprinos u traženju optimalnih rješenja – rekla je Bošnjak.
Iako je Univerzitet, kako dodaje, imao svog predstavnika u radnoj grupi za izradu zakona, čini se da je cijeli proces zakočen na višem nivou odlučivanja.
– U međuvremenu, studenti – kao ključni akteri sistema – sve otvorenije izražavaju nezadovoljstvo i spremnost na institucionalni otpor, što je i razumljivo – kaže Bošnjak.
Pobjeda je juče razgovarala i sa pojedinim dekanima Univerziteta Crne Gore. Neki od njih kažu da očekuju da zakon bude usvojen, te da je u svakom slučaju nesporno da studenti imaju pravo da izraze svoje nezadovoljstvo.
Studentski parlament najavio je da bi radikalnije reagovali počevši od 6. oktobra po principu da bi jedne nedjelje obustavili nastavu na dan, druge nedjelje na dva dana, treće na tri dana…
Novine
Kako je Pobjeda nedavno pisala, novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je da fakulteti mogu da se opredijele za određeni model studiranja – 3+1+1+3 (osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske), 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) ili 4+1+3 (osnovne, magistarske, doktorske), što je najvažnija novina koju donosi ovaj akt.
Studenti su nedavno negodovali što je brucošima onemogućeno da od ove studijske godine biraju fleksibilan model studiranja. Oni su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine – 3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom – prekvalifikovani za razne poslove. Iz Studentskog parlamenta, s druge strane, ukazivali su na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija.
– Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije – naveli su oni. N.Đ.
Kaluđerović: Studenti traže jasna pravila i sigurnost
Za višu pravnu savjetnicu u Centru za građansko obrazovanje Snežanu Kaluđerović najava studenata da će bojkotovati nastavu je ozbiljan znak koliko je važno konačno usvojiti zakon o visokom obrazovanju, čija se izrada vuče još od 2021. godine.
Snežana Kaluđerović, FOTO: CGO
– Već četiri generacije studenata čekaju obećanu reformu koja bi im omogućila kraće osnovne studije i fleksibilniji izbor na master nivou. Studenti s pravom traže jasna pravila i sigurnost, a država mora prepoznati hitnost situacije. Držati mlade godinu duže u sistemu nego što je potrebno ne samo da usporava njihov ulazak na tržište rada, već i podstiče odlazak iz Crne Gore – rekla je ona.
Kaluđerović ističe da je zato u interesu svih da se dijalogom dođe do rješenja, jer studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja.
Izvor: pobjeda.me
