Međunarodna istraživačka zajednica „Academia Quantum“ dodijelila priznanje Lazaru Tomiću učeniku četvrtog razreda pljevaljske gimnazije zbog zapaženog rada iz oblasti fizike
Dobio sam priliku da diskutujem i testiram svoje ideje sa ljudima koji se nalaze u vrhu svjetske naučne misli… Razvio sam sopstveni koncept – kvantna retrokauzalnost gravitacije… Zamislite da bacite kamen u jezero i vidite kako se talasi šire. To je normalna pojava uzročnosti. Sada zamislite da prije nego što ste bacili kamen, na površini vode već postoje mali (ali baš baš mali) talasi koji najavljuju dolazak većeg talasa (uz to da imate mogućnost da vidite što je bolje moguće). To je retrokauzalnost – ističe Tomić
eđunarodna istraživačka zajednica „Academia Quantum“ učeniku pljevljske gimnazije Lazaru Tomiću dodijelila je zvanje – počasnog doktora zbog sjajnih rezultata iz oblasti fizike. On za Pobjedu objašnjava da je riječ o gestu priznanja za rad koji je napisao.
Tomić je učenik četvrtog razreda Gimnazije ,,Tanasije Pejatović“. Kaže da mora zahvaliti toj školi koja kao jedna od najstarijih pokazuje koliko kvalitetno obrazovanje i motivaciju pruža svojim učenicima, držeći se integriteta i profesionalnosti, koji datiraju iz 1901, kada je osnovana.
Sopstveni koncept
Objašnjavajući kako je uslijedila povezanost sa međunarodnom istraživačkom zajednicom koja je zapazila njegove sjajne rezultate iz oblasti fizike, prisjeća se da je sve krenulo tako što se prvo bavio klasičnim idejama iz te nauke. Ubrzo je primijetio da se one često pretapaju jedna u drugu i da mu nijesu donosile naročitu inspiraciju. Upravo zbog toga odlučio je da krene putem koji je zahtijevao izuzetne napore, razvijanjem sopstvenog koncepta koji je nazvao – kvantna retrokauzalnost gravitacije (QRG). Prvi put ga je objavio u aprilu, a nakon toga je prošao kroz nekoliko nadogradnji i usavršavanja.
– Taj rad je ubrzo privukao pažnju međunarodne istraživačke zajednice „Academia Quantum“. Riječ je o globalnoj platformi i mreži istraživača, profesora i studenata koji se bave fundamentalnim pitanjima kvantne fizike i teorije gravitacije. Njihova misija je razmjena znanja, ideja i novih teorijskih pravaca. Upravo kroz taj kontakt dobijam priliku da diskutujem i testiram svoje ideje sa ljudima koji se nalaze u vrhu svjetske naučne misli – priča Tomić.
Kroz primjer je obrazložio što podrazumijeva njegova ideja.
– Zamislite da bacite kamen u jezero i vidite kako se talasi šire. To je normalna pojava uzročnosti. Sada zamislite da prije nego što ste bacili kamen, na površini vode već postoje mali (ali baš baš mali) talasi koji najavljuju dolazak većeg talasa (uz to da imate mogućnost da vidite što je bolje moguće). To je retrokauzalnost – ističe Tomić.
Dodaje da je ovaj efekat toliko mali da ga je nemoguće primijetiti u svakodnevnim uslovima. Međutim, u ekstremno osjetljivim eksperimentima, gdje se koriste Boze-Ajnštajnovi kondenzati (superhladni gasovi koji se ponašaju kao jedan veliki atom)
ili detektori gravitacionih talasa poput LIGO-a postoji mogućnost dokazivanja teorije.
Motivacija
Tomić ističe da zvanje počasnog doktora koje mu je dodijeljeno predstavlja počasno oslovljavanje koje nema akademsku niti univerzitetsku težinu u formalnom smislu jer „Academia Quantum“ nije univerzitet, već istraživačka zajednica. Oni su, prepoznavši njegove rezultate i trud, odlučili da ga na taj način simbolično oslove, ne kao dodjelu formalne titule koja nosi ECTS kredite ili ekvivalentno tome, već kao gest priznanja i motivacije za dalji razvoj, jer su takve titule rezervisane za istraživače sa decenijama iskustva i rijetkost je da se neko mlađi bavi time na tom nivou.
– To vidim, prije svega, kao podsticaj da nastavim istraživanja, jer su tako i oni prepoznali da jedan osamnaestogodišnjak, kao što sam ja, može da iznese temeljne ideje – rekao je on.
Kaže da na fiziku gleda kao na nauku iz koje su nastale sve ostale te ističe da je – sve fizika.
– Bilo to najjednostavniji zakoni ili kompleksniji koji objašnjavaju mnoge fenomene, smatram da je kao takva jako inspirativna i da nam omogućava da razumijemo bilo koju pojavu – rekao je on.
Razmišljanja
U fizici ga najviše inspiriše njena univerzalnost: ista pravila koja opisuju kretanje jedne jabuke koja pada sa drveta važe i za kretanje planeta i galaksija. S druge strane, u njenim dubljim sferama, poput kvantne mehanike, nalazimo zakone koji gotovo prkose intuiciji, ali upravo tu leži najveća ljepota.
– Fizika nas uči da granice našeg razmišljanja uvijek mogu da se prošire. Za mene fizika nije samo skup formula i jednačina; ona je jezik prirode. Kada ovladamo tim jezikom, u stanju smo da razumijemo gotovo svaku pojavu, od najsitnijih čestica do samog kosmosa. Upravo ta mogućnost da se kroz fiziku otvaraju vrata ka svim ostalim znanjima i oblastima čini je beskrajno inspirativnom – kaže Tomić.
A prkos intuiciji, gotovo nalik inatu koji kvantna fizika nameće, zapravo je ono što ga najviše pokreće.
– Kada naiđemo na teorije koje se kose sa zdravim razumom i svakodnevnim iskustvom, prirodno je da čovjek poželi da ih ospori ili makar do kraja razumije. Upravo taj izazov me inspirisao da krenem da analiziram kvantnu fiziku ozbiljnije – jer tamo gdje prestaje intuicija, počinje prava naučna avantura. To je polje u kojem nije dovoljno samo znati, već i stalno preispitivati, širiti vidike i imati hrabrosti da razmišljamo izvan ustaljenih okvira – rekao je Tomić.
U budućnosti sebe vidi u oblasti elektroinženjerstva i(li) računarskih nauka, kroz čiji razvoj i naprednije sveobuhvatno učenje bi sebi otvorio mogućnosti daljeg usavršavanja.
Vizija Tomića nije samo da ostane u okvirima teorijskog istraživanja, već da ideje pretoči u praktične sisteme, od naprednih računarskih arhitektura i kvantnih tehnologija do inteligentnih algoritama i novih modela komunikacije.
Fali praktične nastave
Tomić kaže da način na koji se fizika izučava u školama uglavnom je baziran na teorijskom prenošenju znanja, često kroz formule i zakone koje učenici uče napamet. To jeste osnova, dodaje on, ali smatra da bi trebalo da postoji mnogo više praktične nastave, eksperimenata i istraživačkih zadataka.
– Fizika se najbolje uči kroz primjenu, kada učenik vidi da formula nije samo broj na papiru, već alat koji objašnjava svijet. Takođe, trebalo bi više podsticati kreativno razmišljanje i postavljanje pitanja, jer nauka napreduje kroz radoznalost, a ne kroz reprodukciju gotovih znanja – rekao je on.
U praksi se grade objekti bez potrebne stručnosti – pa zgrade propadaju, mostovi se klimaju, asfaltni putevi pucaju…
Tomić je prokomentarisao što u školama postoji manjak profesora iz ove nauke, te smatra da je to ogroman problem, te da je znak da društvo ne prepoznaje važnost fizike i uopšte prirodnih nauka.
– Profesor fizike nije samo neko ko predaje formule, on igra ulogu koja može da inspiriše generaciju da zavoli nauku, da postavlja pitanja i da razmišlja kritički. Kada takvih ljudi nema dovoljno, učenici gube priliku da otkriju koliko je ova nauka fascinantna i koliko može da otvori vrata ka tehnologiji i razvoju. I ne samo da gube priliku da zavole nauku, već bivaju uskraćeni za znanja koja su potrebna za svaki tehnički fakultet – rekao je on.
Dodaje da je posljedica toga da nam se u praksi grade objekti bez potrebne stručnosti – pa zgrade propadaju, mostovi se klimaju, asfaltni putevi pucaju.
– To nijesu samo tehnički problemi, to je direktan rezultat neulaganja u obrazovanje i nepostojanja dovoljnog broja kvalitetnih profesora fizike, ali i matematike. Nažalost, najveći udarac je to što kadar iz ovakvih oblasti kod nas nije dovoljno uvažen, pa oni koji bi mogli biti izvanredni nastavnici odlaze u druge sektore gdje su bolje plaćeni i poštovani. Ako se to ne promijeni, mi zapravo sami sebi
oduzimamo šansu za tehnološki i društveni napredak. Zato smatram da bi profesori prirodnih nauka morali da budu prepoznati kao strateški važni za budućnost, jer bez njih nema ni inženjera, ni inovacija, ni sigurne infrastrukture – rekao je on.
Tomić dodaje da je tačno da ne može svako da se bavi time, ali da bi trebalo poraditi na formiranju boljih uslova za one koji bi našoj državi dali nemjerljiv doprinos.
izvor: pobjeda.me
