U Bijelom Polju učenici srednjih škola napravili su ukupno 118.000 izostanaka, od čega je 14.200 (12 odsto) neopravdanih, pokazuje izvještaj Centra za stručno obrazovanje. Kada je riječ o vaspitnim mjerama, u Bijelom Polju ih je izrečeno 750, što tu opštinu svrstava među one sa izraženim brojem disciplinskih postupaka u okviru stručnog obrazovanja.
Broj izostanaka i izrečenih vaspitnih mjera izražen je u stručnim školama u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Baru, Herceg Novom i na Cetinju. Više od 100.000 izostanaka evidentirale su škole u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju. Đaci koji pohađaju trogodišnje programe izostali su sa ukupno 127.600 časova, od kojih nije opravdano 17.800, dok su oni sa četvorogodišnjih programa odsustvovali sa 211.000 časova, od kojih je neopravdano 21.600 – navedeno je u izvještaju Centra za stručno obrazovanje
Đaci stručnih škola napravili su nastavne 2024/25. godine 1.713.005 izostanaka, od čega je neopravdanih 185.104 (10,8 odsto), a opravdanih 1.527.901 (89,2 odsto). U istom periodu izrečeno je 10.516 vaspitnih mjera (opomena, ukor, isključenje). To je navedeno u izvještaju Centra za stručno obrazovanje o izostancima i vaspitnim mjerama, koji je pripremilo Odjeljenje za kvalitet, istraživanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Podaci su prikupljeni na osnovu Jedinstvenog informacionog sistema obrazovanja (MEIS), a analizirale su ih psihološkinje Vjera Mitrović-Radošević i Džana Baković.
STATISTIKA
U dokumentu navedeni su podaci za opštine u kojima je izražen broj izostanaka i izrečenih vaspitnih mjera – Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Baru, Herceg Novom i na Cetinju.
U Podgorici je napravljeno ukupno 285.000 izostanaka, neopravdanih je 28.600 (10 odsto). U Nikšiću 204.000 izostanka, neopravdanih 21.500 (10,5 odsto). U Bijelom Polju napravljeno je 118.000 izostanaka, od čega je 14.200 (12 odsto) neopravdanih. Na četvrtom mjestu po broju izostanaka su đaci stručnih škola u Beranama – ukupno 91.000, od čega 12.000 (13, 2 odsto) neopravdanih. U Rožajama napravljeno je 84.000 izostanaka, od kojih je 6.700 (14 odsto) neopravdanih. Na listi opština u kojima je izražen broj izostanaka su Bar i Herceg Novi. Barski učenici su napravili ukupno 75.000 izostanaka, od čega je 6.700 (8,9 odsto) nije opravdano, a hercegnovski 62.000, od kojih 5.400 (8,7 odsto) nije opravdano. U prijestonici Cetinje evidentirano je 58.000 izostanaka, od kojih je 5.000 (8,6 odsto) neopravdanih.
Prema statistici, obrazovni profili trećeg stepena sa najizraženijim brojem izostanaka su – automehaničar, konobar i frizer, a četvrtog stepena – elektrotehničar energetike, ekonomski tehničar i zdravstveni tehničar.
Budući automehaničari su napravili 47.200 izostanaka, od kojih neopravdanih 6.500 (13,8 odsto), konobari 42.000, od kojih je neopradvanih 6.000 (14,2 odsto), a frizeri ukupno 38.400 izostanaka ili 5.300 neopravdanih (13,7 odsto). Kod četvorogodišnjih programa đaci koji se školuju za elektrotehničara energetike napravili su 64.000 izostanaka, od kojih je 6.100 (9,5 odsto) neopravdanih. Ekonomski tehničari nijesu pohađali 79.000 časova, od čega je 8.700 (11 odsto) neopravdanih, a zdravstveni tehničari 68.000 od kojih 6.800 (10 odsto) nijesu opravdali.
Kada je o vaspitnim mjerama riječ, najviše je izrečeno u Podgorici – 1.780, Nikšiću 1.060, Beranama 680, Bijelom Polju 750, Rožajama 570, Baru 490, Herceg Novom 360 i Cetinju 330. Po obrazovnim programima najviše mjera – 460 je izrečeno učenicima koji se školuju za ekonomske tehničare, zatim budućim zdravstvenim tehničarima – 440, elektrotehničarima energetike 420. Slijede automehaničari, kojima je izrečeno 410 vaspitnih mjera, konobari – 390 i frizeri – 370.
ANALIZA
Autorke izvještaja navode kako je analiza pokazala da nema značajnih razlika u ukupnim izostancima između škola iz različitih regiona, ali da postoje razlike po programima i profilima zanimanja, što upućuje na potrebu za ciljanim pristupom – ne generalnim mjerama, već specifičnim aktivnostima usmjerenim na određene obrazovne programe i grupe učenika.
– Postoje jasne razlike između nivoa kvalifikacija, obrazovnih programa i opština, što ukazuje na višeslojan karakter problema izostajanja i izricanja vaspitnih mjera u stručnom obrazovanju. Na nacionalnom nivou, trendovi potvrđuju snažnu povezanost između neopravdanih izostanaka i broja izrečenih vaspitnih mjera, što sugeriše da prisustvo učenika nije samo administrativna kategorija, već indikator nivoa motivacije, odgovornosti i školskog angažmana. U trogodišnjim programima zanatskog profila uočavaju se izraženiji oblici izostajanja, što je dijelom posljedica nižeg stepena školskog angažmana, ali i slabije povezanosti teorijskog praktičnog dijela nastave. Ovi učenici često dolaze iz socioekonomski osjetljivijih sredina, a redovno prisustvo na nastavi može biti otežano logističkim i motivacionim faktorima. To potvrđuje potrebu za jačanjem mentorske i praktične komponente nastave, kao i za bližom saradnjom između škole, poslodavca, razrednog starješine, nastavnika praktične nastave i roditelja – pojasnile su psihološkinje.
Četvorogodišnji programi, iako imaju manji udio neopravdanih izostanaka, bilježe veći apsolutni broj časova izostanaka zbog većeg obima nastavnog plana, broja učenika i dužeg školskog dana.
– U tim programima ključan izazov nije disciplina, već opterećenost učenika i potreba za balansiranjem teorijskog i praktičnog dijela nastave – pojašnjeno je.
Na regionalnom nivou, pokazuju podaci, sjeverne opštine su u nešto većem riziku po učenika, s većim procentom neopravdanih izostanaka u odnosu na južnije i centralne djelove Crne Gore. Autorke podsjećaju da je iako su Podgorica i Nikšić vodeće po apsolutnim brojkama izostanaka i mjera, to je direktno povezano s veličinom sistema, dok relativni pokazatelji upućuju na potrebu za većom podrškom školama u sjevernim regionima.
– U cjelini, rezultati potvrđuju da sistem stručnog obrazovanja u Crnoj Gori ima stabilnu osnovu, ali i potrebu za dodatnim jačanjem pedagoškog praćenja, uloge mentora, dosljedne evidencije u MEIS-u i ujednačene primjene pravilnika u svim školama. Povezivanjem kvantitativnih podataka s kvalitativnim praćenjem učenika, škole mogu razviti cjelovit pristup koji će doprinijeti smanjenju izostanaka, unapređenju discipline i razvoju kulture odgovornosti učenika – konstatuju psihološkinje Vjera Mitrović-Radošević i Džana Baković. D. ŠAKOVIĆ
Mjere se izriču retroaktivno, umjesto preventivno
Prema Pravilniku o načinu i postupku izricanja vaspitnih mjera za učenike u školama u kojima se ostvaruje stručno obrazovanje, vaspitne mjere imaju prvenstveno vaspitnu, a ne kaznenu funkciju i izriču se s ciljem korekcije ponašanja i podsticanja odgovornog odnosa učenika prema učenju i radu. Opomena se izriče kada učenik pokazuje blaže oblike nepoštovanja školskih pravila, kao što su: česta kašnjenja, neopravdano odsustvovanje sa 8 do 15 časova nastave u toku jednog polugodišta, ometanje nastave, neodgovorno izvršavanje školskih obaveza ili ponašanje koje može narušiti ugled škole ili poslodavca.
Mjera ukor se primjenjuje u slučajevima učestalijih i ozbiljnijih povreda obaveza, kao što su: neopravdano odsustvovanje sa 16 do 30 časova u toku jednog polugodišta, kolektivno izostajanje, neprimjereno ponašanje prema učenicima, oštećenje školske ili imovine poslodavca, upotreba pirotehničkih sredstava, prisvajanje imovine škole ili drugih lica, te slične povrede za koje se ne izriče opomena ili isključenje. Najteža mjera isključenje iz škole – može se izreći u izuzetnim slučajevima teže povrede obaveza, kao što su: neprimjereno ponašanje prema zaposlenima u školi ili kod poslodavca, dolazak na nastavu ili praksu pod dejstvom alkohola ili droge, posjedovanje ili distribucija zabranjenih supstanci, namjerno uništavanje imovine, nasilje (psihičko, fizičko ili polno), unošenje oružja, podsticanje drugih učenika na izostajanje, ili druge radnje kojima se ozbiljno ugrožava bezbjednost i ugled škole.
U praksi, stručne škole najčešće primjenjuju opomene i ukore kao vid korektivne i razvojne podrške, dok se isključenje koristi izuzetno rijetko i samo kada su iscrpljene sve druge mogućnosti pedagoškog djelovanja.
Broj neopravdanih izostanaka koji prethodi pokretanju postupka nije strogo propisan na nacionalnom nivou, već se detaljnije uređuje internim aktima škole, u skladu sa smjernicama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Centra za stručno obrazovanje. U većini škola, pokretanje postupka razmatra se nakon pet do 10 neopravdanih izostanaka u jednom mjesecu ili 20 i više u polugodištu, uz obavezno uključivanje roditelja i angažovanje stručne službe.
– Vaspitne mjere u najvećem broju slučajeva izriču se zbog ponavljanih neopravdanih izostanaka, nepoštovanja školskih pravila i nedosljednog izvršavanja obaveza. Iako mjere imaju prvenstveno vaspitnu funkciju, praksa pokazuje da se često primjenjuju reaktivno – tek kada je problem već izražen.
To ukazuje na potrebu za ranijim, savjetodavnim intervencijama i kontinuiranom komunikacijom sa učenicima i roditeljima, kako bi se spriječila eskalacija nepoželjnih obrazaca ponašanja – ocijenjeno je u dokumentu.
Izostanci – signal za reakciju, a ne samo broj
Na osnovu analize podataka o izostancima, vaspitnim mjerama i pratećih nalaza o učenicima u riziku, predložene su mjere da se stanje unaprijedi.
Prva mjera je jačanje preventivnog i podržavajućeg pristupa koja podrazumijeva da se svaka pojava povećanog broja izostanaka posmatra kao signal za intervenciju, a ne kao administrativni podatak. U svim školama treba da se redovno održavaju mjesečni sastanci razrednih starješina i stručnih službi radi analize prisustva i identifikacije učenika u riziku, te da se nalazi dokumentuju i unose u MEIS evidenciju. Poseban akcenat staviti na učenike prvih razreda, kod kojih su problemi adaptacije, promjene sredine i pad motivacije najizraženiji.
Ukazuje se na potrebu primjene pravilnika i jedinstvena praksa izricanja mjera – osigurati ujednačenu primjenu pravilnika o vaspitnim mjerama u svim školama i blagovremeno evidentiranje svake odluke u sistemu.
Promovisati primjere dobre prakse gdje škole koriste mjere u vaspitne i razvojne svrhe, uz fokus na savjetodavni pristup i podršku učeniku.
Preporučeno je jačanje mentorske uloge na način da se u trogodišnjim programima obezbijedi snažnija mentorska podrška učenicima kroz saradnju sa poslodavcima i instruktorima praktične nastave, uz aktivno uključivanje razrednih starješina i roditelja u praćenje prisustva i napredovanja učenika. Takođe da mentori/instruktori iz prakse redovno dostavljaju kratke, mjesečne izvještaje o prisustvu i angažovanju učenika tokom praktične obuke, u cilju praćenja kontinuiteta i kvaliteta učenja kroz rad. Ukazuje se na potrebu razvijanja zajedničke komunikacije između škole, roditelja i poslodavaca, kao dio sistemske podrške učenicima koji pokazuju rizik od izostajanja ili slabije motivacije.
Jedna od preporuka je da se nastavi profesionalni razvoj nastavnika i stručnih saradnika kroz obuke u oblastima pedagoške komunikacije, upravljanja disciplinom i prevencije napuštanja srednjeg stručnog obrazovanja, odnosno ,,osipanja“ učenika i jača kompetencija za savjetodavni rad sa učenicima koji pokazuju pad motivacije, učestalo izostajanje ili znakove rizičnog ponašanja.
Iz Centra za stručno obrazovanje navode da će u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da pružaju stručnu i savjetodavnu podršku školama kroz smjernice, analize i edukacije o pravilnoj upotrebi MEIS-a, kao i kroz razmjenu primjera dobre prakse u oblasti praćenja prisustva i sprovođenja vaspitnih mjera. Smatraju da treba uspostaviti godišnji analitički izvještaj o izostancima i vaspitnim mjerama u stručnim školama, koji bi, pored praćenja kvantitativnih pokazatelja, uključivao i analitičko-savjetodavni osvrt sa preporukama za unapređenje pedagoškog pristupa, školskog okruženja i motivacije učenika. Takođe, da treba razmotriti ideju i održavanja regionalnih savjetodavnih sastanaka.
Neažurno unošenje podataka
Jedinstveni informacioni sistem obrazovanja u Crnoj Gori (MEIS) omogućava školama da u realnom vremenu evidentiraju opravdane i neopravdane izostanke, kao i sve vrste vaspitnih mjera koje su izrečene učenicima, ali i da blagovremeno reaguju ukoliko učenik ima određeni broj nedovoljnih ocjena ili izostanaka. Podaci se unose na nivou odjeljenja i nastavnika, a direktor i stručne službe imaju uvid u zbirne preglede po odjeljenju, programu i školi. U izvještaju se konstatuje da se taj sistem ne primjenjuje ujednačeno.
– Iako je MEIS funkcionalan alat, analiza je pokazala da nivo ažurnosti i tačnosti unosa nije ujednačen među školama. U pojedinim slučajevima evidentiranje izostanaka kasni, dok se vaspitne mjere unose retroaktivno ili samo formalno. Zbog toga je neophodno jačati obuku korisnika i osigurati obaveznu mjesečnu validaciju podataka u sistemu – ukazale su autorke izvještaja.
Izvor: Pobjeda
