Pet maketa eko sela,fotografija Vražjeg jezera i podkast učenika OŠ „Vuk Karadžić“ dali su poseban pečat konferenciji „Obrazovanje za održivi razvoj” Zavoda za školstvo.
Njihova eko sela rađena od prirodnih materijala, sa sprovedenom strujom i vodom su izazvala posebnu pažnju, Danilo Galičić osvojio prvo mjesto za fotografiju, a drugim mjestom za najbolji podkast nagrađene su Jana Jovićević i Marija Zujeva. Njih dvije odabrane su za učešće na Međunarodnom takmičenju ekoreportera.
Ana Đurović, profesorica hemije, mentor Kluba mladih naučnika kazala je da su se predstavili sa pet maketa učenika od šestog do devetog razreda.
– U klubu najviše imamo đaka sedmog i osmog razreda. Svi oni su jako vrijedni i zadovoljni smo postignutim rezultatima – rekla je Đurović.
Nagrađeni Danilo Galičić predstavio se fotografijom Vražjeg jezera i kako kaže očekivao je nagradu.
– Znao sam da je baš dobra i da ću pobijediti. Kada sam sa porodicom obilazio Žabljak snimio sam jezero i poslao nastavnici i tako je ona stigla do takmičenja. Inače, volim da fotografišem – kaže Galičić.
Makete sa sprovedenom vodom i strujom
Ogroman doprinos izradi eko sela dao je polumaturant Enes Zoronjić. On je eko sela učinio drugačijim, odnosno sproveo je struju, vodu, a napravio sajt na kojem su informacije kako je tekla priprema.
– Imamo solarne panele, vjetrenjaču, rasvjetu u dvorištu, u kućama, vodenicu, rasvjetu u plastenicima… Od malena sam voloo da se igram sa elektronikom, a onda mi je to prešlo u hobi, i tako malo po malo došlo do ovoga. Od čepove sam napravio pumpu koja bi pokrenula vodenicu – ističe Zoronjić.
Mariji i Jani za podkast glavna inspiracija je bila antropogen.
–Osvojile smo drugo mjesto i radujemo se. Željele smo da budemo prve, ali radujemo se što smo uopšte prošle u top tri. Na međunarodnom takmičenju biće više država i nadamo se da ćemo proći u top tri – ističe Zujeva.
Jana kaže da su dugo pisale scenario za video jer su htjele da sve bude savršeno.
– Teško nam je bilo da od materijala koji smo sakupile odvojimo pet minuta. Mnogo smo istražile o tome, tako da smo morale dosta toga da izbacimo. To je bilo najteže, jer je sve bilo zanimljivo i korisno – kaže Jovićević.
Učenica osmog razreda Ana Bojanić kaže da su makete eko selo radili mjesec dana.
– Bilo je veoma zanimljivo, ali smo sve radili u dogovoru sa nastavnicom. Trebalo je malo više truda i rada, ali smo uspjeli sve da završimo na vrijeme. Na kraju se sve to isplatilo. Lijepo smo se proveli, na najbolji način predstavili školu i dobili nagrade – navela je Bojanić.
Mihajlo Popović, iz osmog razreda, predstavio je jedno od eko sela.
– Na našem eko selu glavna je api komora. To je posebno urađeno mjesto povezano sa košnicama i tu se udiše vazduh koji je pun ljekovitih aroma meda, propolisa i voska. Pored te api komore imamo košnice koje su smještene u voćnjaku – ističe Popović.
Sofija Đukić kaže da su najviše koristili drvo, drvene štapiće, kamenčiće za dekoraciju, mahovinu za podlogu.
– Bilo je puno posla, ali nas je bilo više pa smo uspjeli – kaže Đukić.
O eko selu govorio je i Matija Nikočević.
– U centru našeg sala nalazi se bunar koji služi za vodosnabdijevanje jer je danas u svijetu velika nestašica vode i sa bunarom ne zavisimo od vodovoda. Koristimo ga za zalivanje biljaka, plastenika… Zadovoljan sam kako smo prošli, jer bez timskog rada ne bi smo mogli ništa da napravimo – rekao je Nikočević.
Sproveli vodu i struju
Ogroman doprinos izradi eko sela dao je polumaturant Enes Zoronjić. On je eko sela učinio drugačijim, odnosno sproveo je struju, vodu, a napravio je i sajt na kojem su informacije kako je tekla priprema.
– Imamo solarne panele, vetrenjaču, rasvjetu u dvorištu, u kućama, vodenicu, rasvjetu u plastenicima… Od malena sam voleo da se igram sa elektronikom, a onda mi je to prešlo u hobi, i tako malo po malo došlo do ovoga. Od čepove sam napravio pumpu koja bi pokrenula vodenicu. Imamo i QR kod koji vas vodi na sajt ukoliko želite da vidite kako je tekao proces rada – ističe Zoronjić.
Lazar Kovačević kaže da je njegova grupa imala devet članova i kaže da su za mjesec dana završili, te da je bilo naporno, ali zanimljivo.
– Naše eko selo je bilo namijenjeno pravljenju bašte aloje, kao i soka od ove biljke- kaže Kovačević.
Tim u kojem je bio Andrija Bojić kaže da su za cilj imali da spoje prirodu i tehnologiju, te da sve bude ekološko.
– Fabrike su rađene od prirodnih materijala. Tu imamo fabriku gline koja proizvodi posuđe, a ona nam je koristila u proizvodnji soka – navodi Bojić.
izvor: dan.co.me
