1.Šta Porodični zakon predviđa kada dijete ostane bez roditeljskog staranja?
Postoje djece kojima djetinjstvo, koje treba da bude najljepši dio života i odrastanja bude prekinuto odsustvom brige o njima. Za djecu o kojoj ne može da brine njihova biološka porodica, država treba da obezbijedi zamjenu za porodicu odnosno alternativnu brigu. Porodični zakon za zbrinjavanje djece koja su bez roditeljskog staranja dao je tri alternative i to usvojenje, hraniteljstvo i starateljstvo.
Sve mjere imaju isti cilj zaštita djece bez roditeljskog staranja, dok su suštinski različite.
2.Koja je razlika između usvojenje, hraniteljstva i starateljstva?
Na prvom mjesta razlika je u odnosu koji uspostavljanjem neke od navednih mjera se formira izmedju djece i lice koji su usvojitelji, hranitelji odnosno staratelji.
Usvojenje je oblik porodično pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja kojim se zasniva roditeljski odnosno srodnički odnos. Dakle, radi se o odnosu koji ne prestaje sa punoljotstvom djeteteta.
Usvojitelj u potpunosti preuzima sva roditeljska prava i obaveze.
Dijete dobija prezime usvojitelja, gubi kontakst sa biološkom porodicom, postaje nasljednik porodice koja ga je usvojila a gubi ovaj status u biološkoj porodici.
Porodični smještaj ili hraniteljstvo, kao što i sam termin kaže je preuzimanje brige o djetetu koje nema rodtelje ili djetetu koje iz nekih razloga ne može da živi u svojoj porodici, odnosno djetetu koje je ,,bez roditeljskog stranja“ u skladu sa zakonom. Briga o djetetu u porodici hranitelja traje kraće ili duže vrijeme u zavisnosti od potreba djeteta ali najduže do usvojenje odnosno do 18 godine života djeteta.
Kod hraniteljstva se ne formira srodnički odnos, dijete zadržava identitet, poželjno je da ima kontakt sa biološkom porodicem te da se kad se steknu uslovi, odnoso biološka porodica ,,rehabilituje“ dijete vrati njoj. Dakle, tokom odvijanja hraniteljstva bitno je da biološki roditelji učestvuju u životu svoje djece.
U situaciji kada je dijete na redovnom školovanju hraniteljstvo se može produžiti još 5 godina odnosno do 23 godine djeteta.
Pod strateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja odnosno uspostavlja se kada roditelji ne mogu da vrše roditeljsko pravo ( npr.umrli su, lišeni roditeljskog prava, nepoznati su ili su spriječeni da brinu o djetetu). Dijete zadržava svoj identitet i ovaj odnos takođe može trajati do punoljetsva.
3.Ko može usvojiti dijete i koji su osnovni uslovi? Kako izgleda sam postupak usvojenja?
Uslove koje treba da ispuni usvojilac vezani su isključivoo za njegovu ličnost i starosnu granicu.
Usvojilac može biti lice koje je u starosnoj dobi od 30 do 50 godina kao i da je starije od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojilac ne može biti lice koje je lišeno roditeljskog prava, lišeno poslovne sposobnosti, boluje od bolesti koja može štetno djelovati na usvojenika, osuđeno na krivično djelo protiv života i tijela, polne slobode, braka i porodice.
Dijete se može usvojiti do navršene 18 godine ali mora biti starije od 3 mjeseca.
Postupak se pokreće zahtjevom za usvojenje pred organom starateljstva a podnosi se preko nadležnog ministarstva.
Dužina postupka zavisi od toga da li u trenutku podnošenja zahtjeva ima dijete koje je podobno za usvojenje a zatim i od vremena potrebnog da organ starateljstva sprovede postupak ispitivanja uslova da li su usvojioci podobni odnosno da li su u potpunosti ispunjeni uslovi koje se odnose na njihovu ličnost.
Važno je napomenuti da u Crnoj Gori usvojioci mogu biti bračni i vanbračni parteneri dok izuzetno ministar nadležan za poslove socijalnog staranja može dozvoliti usvojenje i licu koje samo živi ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Ovo se dešava uglavnom kod srodničkih usvojenja.
4. Šta se dešava sa biološkim rodeljima poslije usvojenja? Može li usvojeno dijete kasnije saznati ko su mu biološki roditelji?
Važno je naglasiti da je za usvojenje potreban pristanak oba roditelja ili jednog ( u situacijama kada je drugi umro, nepoznat, lišen roditeljskog prava….).
Saglasnost roditelja nije potrebna ako su roditelji lišeni roditeljskog prava, lišeni poslovne sposobnosti, boravište mu je nepoznato najmanje 6 mjeseci, koji ne žive sa djetetom.
Ukoliko je dijete starije od 10 godina potrebna je i saglasnost djeteta.
Dijete ima pravo da zna ko su mu rotelji. Ima pravo da zna da je usvojeno. Usvojenici su dužni da ga upoznaju sa tom činjenicom najkasnije do 7 godine života a ukoliko je dijete starije od 7 godina odmah po usvojenju.
5.Ko može da postane hranitelj?
Hranitelji su ljudi koji u svoj dom prihvataju djecu koju nijesu rodili a o njima brinu kao o svojoj djeci.
Hranitelj može biti svaka punoljetno lice, nije potrebno da je u braku ili vanbračnoj zajednici za razliku od usvojilaca, koja ispunjava posebne uslove da postane hranitelj i koja je prošlo posbenu obuku za hraniteljstvo pred organom starateljstva u trajanju od 6 mjeseci te dobila licencu za hranitelja.
Hranitelji je potrebno da imaju adekvatan smještaj za dijete, imovinske uslove, te uslove koji se odnose na osuđivanost za posebna krivična djela.
6. Koliko dijete može da ostane u hraniteljskoj porodici?
Dijete u hraniteljskoj porodici može da ostane najduže do 18 godine života odnosno ukoliko je dijete na redovnom školovanju do 23 godine.
Hranitelji su u obavezi da podstiču dijete da sa porodicom održava dobre odnose, kako bi se dijete što prije vratilo biološkoj porodici, ako je to u najboljem interesu djeteta.
7. Da li hranitelju imaju podršku i nadoknadu od države?
Hranitelji imaju finansijku i psihološku podršku od države odnosno organa starateljstva. Hranitelji dobijaju naknadu od oko 350,00 € dok djeca koja su bez roditeljskog staranja imaju dodatak od 60,00 €.
Prilikom zasnivanja hraniteljstva, hranitelj zaključuje ugovor sa organom staratteljstva. Ovim ugovorom se osim naknade za hranitelje definiše i dužina trajanja hraniteljstva.
8. Šta znači starateljstvo i po čemu se razlikuje od hraniteljstva?
Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja. Dužan je da brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima, obavezama i interesima štićenika i da savjesno upravlja njegovom imovinom.
Hranitelju se dodeljuju samo određena prava i obaveza, kao što su čuvanje, vaspitanje i obrazovanje staratelji imaju više prava odnosno sva prava kao i roditelji nad djecom.
9.Koliko dugo ovi postupci traju?
Postupak usvojenja je postupak koji zakonski nije ogrničen i može trajati najduže u poređunju sa ostala dva oblika zaštite.
Postupak zasnivanja hraniteljstva i starateljstva može u urgentnim slučajevima trajati 24 h.
Kad organ starateljstva sazna da neko dijete treba staviti pod starateljstvo ili da se na njega može primijeniti neki oblik zaštite koji pruža organ starateljstva dužan je da u roku od 24 sata donese zaključak o smještaju štićenika i preduzme odmah potrebne mjere za zaštitu ličnosti, imovine, prava i interesa takvog lica i pokreće postupak da se ono stavi pod starateljstvo, odnosno da na njega primijeni neki oblik zaštite.
Organ starateljstva dužan je da rješenje o stavljanju pod starateljstvo donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je obaviješten o postojanju potrebe za starateljstvo nad djetetom.
U Crnoj Gori najbrojniji su hranitelji odnosno srodničko hraniteljstvo je najzastupljenije. Usvojenja u periodu od 2020 do 2024 godine bilo je 12, odnosno samo 7 djevojčica i 5 dječaka je u navedenom periodu bilo usvojeno.
dana 18.11.2025. godine
Za PV Informer
Danka Vukčević, advokat
izvor: pvinformer.me
