Rezultati ovogodišnjeg upisa u srednje škole ponovo su otvorili pitanje položaja gimnazija u crnogorskom obrazovnom sistemu. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) poručuju da podatke o interesovanju za ovaj vid srednjoškolskog obrazovanja treba posmatrati u širem kontekstu, uzimajući u obzir demografska kretanja, broj svršenih osnovaca, regionalne razlike i plan upisa koji se svake godine prilagođava stvarnim potrebama. Sa druge strane, dio javnosti, među kojima su i prosvjetni radnici, smatra da je pad interesovanja posljedica dosadašnjih reformi koje su opšte obrazovanje potisnule u drugi plan, ali i promijenjenog sistema vrijednosti u kojem se znanje sve manje prepoznaje kao prednost.
“Gimnazije i dalje predstavljaju prvi izbor velikog broja učenika koji svoje obrazovanje planiraju da nastave na univerzitetu”, ističu iz MPNI.
Interesovanje za upis u gimnazije tokom školske 2025/2026. godine ostalo je, kako tvrde, na nivou koji je uporediv sa prethodnim godinama.
“Eventualne razlike u broju upisanih učenika prvenstveno su rezultat demografskih kretanja, odnosno promjena u broju učenika koji završavaju osnovnu školu, kao i planiranog broja odjeljenja u pojedinim sredinama. Zbog toga podatke nije moguće posmatrati isključivo kroz broj upisanih učenika, već ih je potrebno analizirati u odnosu na ukupan broj svršenih osnovaca i upisne kvote”, kazali su iz resora prosvjete.
Ministarstvo, kako su pojasnili, svake godine planira broj odjeljenja i upisnih mjesta na osnovu broja svršenih osnovaca, kapaciteta škola i potreba lokalnih zajednica. Poručuju da će upisna politika i ubuduće biti zasnovana na detaljnim analizama i projekcijama, sa ciljem da se obezbijedi kvalitetna i dostupna ponuda obrazovnih programa u svim opštinama.
Podsjetili su da je u toku sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema koja poseban akcenat stavlja na jačanje kvaliteta opšteg obrazovanja i dalji razvoj gimnazija kao temelja za nastavak školovanja i cjeloživotno učenje.
“U tom kontekstu, Ministarstvo sprovodi niz aktivnosti koje obuhvataju modernizaciju nastavnih programa i njihovo usklađivanje sa savremenim potrebama društva i tržišta rada, unapređenje metoda nastave i sistema ocjenjivanja, jačanje digitalnih, istraživačkih i kritičkih kompetencija učenika, razvoj interdisciplinarnog pristupa učenju, kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika, unapređenje školskog okruženja i digitalne infrastrukture, kao i razvoj sistema karijernog vođenja i savjetovanja. Naš cilj nije da promovišemo jedan tip srednjoškolskog obrazovanja u odnosu na drugi. I gimnazijsko i stručno obrazovanje imaju važnu ulogu u obrazovnom sistemu Crne Gore, a zadatak Ministarstva je da učenicima omogući kvalitetne uslove za obrazovanje i mogućnost da izaberu program koji najbolje odgovara njihovim interesovanjima, sposobnostima i planovima za dalje školovanje ili zapošljavanje”, istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Analiza je pokazala da je nakon junskog i avgustovskog upisnog roka u programe gimnazije prošle školske godine upisan 1.791 učenik, a ukupno ih pohađa 7.329 učenika. Istovremeno, dokument ukazuje da je neophodno uskladiti plan upisa sa brojem svršenih osnovaca, kako bi se izbjeglo planiranje većeg broja mjesta od realnih potreba i omogućilo održivo funkcionisanje obrazovnog sistema.
Direktor Srednje mješovite škole “Danilo Kiš” Krsto Vuković smatra, međutim, da je potrebno hitno sprovesti stručnu analizu razloga zbog kojih interesovanje za gimnazije opada. Saglasan je da pad interesovanja za ovaj vid obrazovanja treba posmatrati šire, ali ističe i da je trenutno stanje posljedica dugogodišnjih promjena u obrazovnoj politici i odnosa društva prema znanju.
Analiza upisa učenika u prvi razred srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, koju je nedavno izradilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, pokazala je da broj učenika koji biraju gimnaziju iz godine u godinu ipak opada. U pojedinim opštinama, poput Berana, Pljevalja i Bijelog Polja, programe gimnazije upisuje, kako se navodi u tom dokumentu, između 20 i 27 odsto svršenih osnovaca.
Zbog toga je Ministarstvo preporučilo da se prilikom definisanja buduće upisne politike posebna pažnja posveti upravo gimnazijama, prije svega kroz promociju opšteg, matematičkog i filološkog smjera.
Prema riječima Vukovića, dosadašnjim reformama je, između ostalog, postepeno smanjivan značaj opšteg obrazovanja, dok je stručnim školama dat primat kroz poruku da predstavljaju brži i sigurniji put do zaposlenja.
“Opšteobrazovni predmeti su označeni kao balast, a stručni kao ključni za preživljavanje“, navodi Vuković, podsjećajući da su tokom prethodnih godina smanjivani fondovi časova ili ukidani pojedini predmeti poput filozofije, logike, sociologije…
Kako ističe Vuković, dodatni problem predstavlja činjenica da učenici, bez obzira na to koju su srednju školu završili, danas mogu upisivati gotovo sve fakultete, zbog čega se sve manje prepoznaje prednost gimnazijskog obrazovanja.
“U sistemu u kojem svi mogu upisati fakultet nezavisno od smjera i znanja, gimnazija gubi na značaju, a učenici biraju lakši put“, ocjenjuje on.
Smatra da se posljedice vide i na tržištu rada i u obrazovnom sistemu, gdje se često dešava da učenici nakon završetka stručnih škola upisuju fakultete koji nijesu povezani sa njihovom strukom, dok dio svršenih stručnjaka ne uspijeva da pronađe posao za koji se školovao. Istovremeno, kaže, sve je prisutniji stav da se znanje i dugogodišnje školovanje ne cijene dovoljno.
„Nekada je upravo gimnazija bila elitna škola i u kojoj se cijenilo znanje. Umjesto toga, sada listom možete čuti: ‘Ako završiš gimnaziju, ti si niko i ništa, nigdje nisi prispio’. A da apsurd bude veći, ni sa stručnom školom ponekad nisu prispjeli“, navodi, između ostalog, Vuković.
Direktor podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Zoran Pejović kazao je za agenciju MINA da je interesovanje za upis u tu školu ove godine bilo veće u odnosu na prošlu, kao i da je uobičajeno da se filološki i matematički smjer u prvom roku ne popune. To se, kako je dodao, često desi i nakon avgusta, pa se formiraju malobrojnija odjeljenja.
Za upis u Gimnaziju „Slobodan Škerović“u prvom roku je konkurisalo 466 učenika, od kojih je 428 primljeno, dok je konkursom bilo predviđeno 476 mjesta na svim smjerovima.
Pejović je kazao da će upisni proces biti nastavljen u avgustu, kada će primljeni kandidati moći da potvrde upis, a ostali da konkurišu za preostalih 48 slobodnih mjesta.
Prema njegovim riječima, na opšti smjer je, od prijavljenih 343, primljeno 308 učenika. On je kazao da su u dvojezična odjeljenja primljena 62 učenika, sportsko 28, matematičko 17, dok je 13 učenika primljeno na filološki smjer.
Pejović je kazao da je na opšem smjeru prijavljenih 34 više od traženog broja, a na sportskom smjeru tri.
“Slobodna su ostala 22 mjesta na dvojezičnom smjeru opšte gimnazije, u filološkoj 15 i matematičkoj 11”, naveo je Pejović.
Kako je ponovio, nije neuobičajeno da u filološkoj i matematičkoj ostane slobodnih mjesta, ali je novo da ih bude i u dvojezičnim odjeljenjima.
“Ostaje da se popuni dio mjesta u avgustu od učenika koji nijesu prošli na željenom smjeru, ako ispunjavaju uslove, odnosno imaju odgovarajuće ocjene na eksternoj provjeri znanja”, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji upis potvrđuje stabilno interesovanje za upis u Gimnaziju.
On je podsjetio da sada praćenje pozicije na rang listi omogućava učenicima da mijenjaju odluku ranije povlačeći dokumenta i prijavljujući se na drugi smjer ili školu.
“Zato je broj učenika ispod crte mnogo manji nego ranije i doprinosi utisku o manjem interesovanju”, rekao je Pejović.
On je kazao da je zadovoljan interesovanjem i upisom, a prije svega kvalitetom osnovaca koji nastavljaju školovanje u Gimnaziji.
izvor: roditelji.me
