Ove godine, poslodavci su oglasili 12.895 slobodnih radnih mjesta, dok se za Program prijavilo 2.344 visokoškolca. Nakon dva kruga uparivanja, 2.072 kandidata dobila su poslodavca, a 272 prijavljena kandidata, odnosno 13,12 odsto, nisu ostvarila mogućnost stručnog osposobljavanja.https://avalon-ltd.com/banner-out.php
Stručno osposobljavanje je počelo 15. januara 2026. godine, a svi učesnici potpisali su ugovore sa poslodavcima.
Program je pokazao da veliki broj radnih mjesta u sjevernim opštinama ostaje nepopunjen zbog slabijeg interesa visokoškolaca. Istovremeno, 551 učesnik ima inostrano obrazovanje, najčešće iz Srbije i Bosne i Hercegovine, od kojih je 525 dobilo priliku za stručno osposobljavanje.
Najstariji korisnik rođen je 1963. godine, a najmlađi 2005. godine, što pokazuje širok raspon učesnika po starosti.
“Posebno je odobreno i naknadno uključivanje 22 doktora medicine i dva doktora stomatologije, zbog potreba zdravstvenog sistema i odbrane diplomskih radova u januaru 2026”, ističe se u dokumentu.
Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2025/2026
Najveća potražnja poslodavaca zabilježena je za kadrovima iz oblasti ekonomije, prava, računovodstva, građevine, elektronike i telekomunikacija, turizma, arhitekture i marketinga. Konkretno, poslodavci su tražili ekonomiste (1.121 mjesto), pravnike (989 mjesta), računovođe i stručnjake za finansije (343 mjesta), građevinske inženjere (312 mjesta), kao i stručnjake iz oblasti elektronike, telekomunikacija i računara (275 mjesta).
Pored formalnih kvalifikacija, poslodavci su od korisnika očekivali: praktična znanja stečena tokom studija, sposobnost brzog prilagođavanja radnom okruženju, razvijene komunikacione i organizacione vještine, odgovornost i profesionalan odnos prema radnim obavezama, timski rad, ali i samostalno izvršavanje zadataka.
Privatni sektor je posebno naglašavao inicijativnost i fleksibilnost, dok je javni sektor insistirao na poznavanju propisa i administrativnih procedura.
Program je takođe ukazao na izražene regionalne i strukturne disbalanse. Najveći broj radnih mjesta ostao je nepopunjen u sjevernim opštinama (Plav, Plužine, Žabljak) zbog slabijeg interesovanja visokoškolaca, dok je glavni centar aktivnosti bio u Podgorici i većim gradskim sredinama.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, više od 50 odsto korisnika pronađe zaposlenje godinu dana nakon završetka Programa.
Ove godine, poslodavci su oglasili 12.895 slobodnih radnih mjesta, dok se za Program prijavilo 2.344 visokoškolca. Nakon dva kruga uparivanja, 2.072 kandidata dobila su poslodavca, a 272 prijavljena kandidata, odnosno 13,12 odsto, nisu ostvarila mogućnost stručnog osposobljavanja.https://avalon-ltd.com/banner-out.php
Stručno osposobljavanje je počelo 15. januara 2026. godine, a svi učesnici potpisali su ugovore sa poslodavcima.
Program je pokazao da veliki broj radnih mjesta u sjevernim opštinama ostaje nepopunjen zbog slabijeg interesa visokoškolaca. Istovremeno, 551 učesnik ima inostrano obrazovanje, najčešće iz Srbije i Bosne i Hercegovine, od kojih je 525 dobilo priliku za stručno osposobljavanje.
Najstariji korisnik rođen je 1963. godine, a najmlađi 2005. godine, što pokazuje širok raspon učesnika po starosti.
“Posebno je odobreno i naknadno uključivanje 22 doktora medicine i dva doktora stomatologije, zbog potreba zdravstvenog sistema i odbrane diplomskih radova u januaru 2026”, ističe se u dokumentu.
Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2025/2026
Najveća potražnja poslodavaca zabilježena je za kadrovima iz oblasti ekonomije, prava, računovodstva, građevine, elektronike i telekomunikacija, turizma, arhitekture i marketinga. Konkretno, poslodavci su tražili ekonomiste (1.121 mjesto), pravnike (989 mjesta), računovođe i stručnjake za finansije (343 mjesta), građevinske inženjere (312 mjesta), kao i stručnjake iz oblasti elektronike, telekomunikacija i računara (275 mjesta).
Pored formalnih kvalifikacija, poslodavci su od korisnika očekivali: praktična znanja stečena tokom studija, sposobnost brzog prilagođavanja radnom okruženju, razvijene komunikacione i organizacione vještine, odgovornost i profesionalan odnos prema radnim obavezama, timski rad, ali i samostalno izvršavanje zadataka.
Privatni sektor je posebno naglašavao inicijativnost i fleksibilnost, dok je javni sektor insistirao na poznavanju propisa i administrativnih procedura.
Program je takođe ukazao na izražene regionalne i strukturne disbalanse. Najveći broj radnih mjesta ostao je nepopunjen u sjevernim opštinama (Plav, Plužine, Žabljak) zbog slabijeg interesovanja visokoškolaca, dok je glavni centar aktivnosti bio u Podgorici i većim gradskim sredinama.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, više od 50 odsto korisnika pronađe zaposlenje godinu dana nakon završetka Programa.