U oko 30 odsto škola zabilježeni su incidenti u kojima su zaštitari morali da reaguju, a dio direktora ukazao je na nedovoljno jasne nadležnosti i ograničena ovlašćenja zaštitara.
Većina direktora škola zaštitare doživljava kao djelimično ili veoma efikasne u sprečavanju vršnjačkog nasilja, što znači da imaju važnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja.
Međutim, to što ih rukovodioci škola češće vide kao djelimično efikasne upućuje na zaključak da postoji prostor za unapređenje njihove uloge i to kroz dodatne obuke, bolju saradnju s nastavnicima i učenicima, kao i veće uključivanje u preventivne aktivnosti, a ne samo u intervenciju, jedan je od zaključaka istraživanja Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Zavoda za školstvo o ulozi zaštitara u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Prema tom dokumentu, u oko 30 odsto škola zabilježeni su incidenti u kojima su zaštitari morali da reaguju, a u većini tih slučajeva njihova intervencija je ocijenjena kao vrlo efikasna. Ipak, dio direktora ukazao je na nedovoljno jasne nadležnosti i ograničena ovlašćenja zaštitara, što ponekad otežava njihovo djelovanje u kriznim situacijama.
U istraživanju, objavljenom juče, precizirano je da je cilj bio da se kroz anketu među direktorima škola u Crnoj Gori sagledaju stavovi i iskustva u vezi sa ulogom zaštitara u sprečavanju vršnjačkog nasilja i vandalizma.
Na anketu MPNI odgovorilo je 126 direktora – 59 odsto od ukupnog broja. Od tog broja, odgovorilo je 32 od 51 direktora srednjih škola, što predstavlja 63 odsto, dok je procenat predstavnika osnovnih škola bio 58 procenata. Od ukupnog broja ustanova u Crnoj Gori, 62 odsto je imalo zaštitare.
Istraživanje je, navodi se, pokazalo da zaštitari u školama obavljaju različite zadatke, od kontrole ulaza i nadgledanja dvorišta, do sprečavanja nasilničkog ponašanja i oštećenja imovine. Direktorima su, naglašeno je u istraživanju, posebno važni preventivna uloga zaštitara i prisustvo koje doprinosi osjećaju sigurnosti među učenicima i zaposlenima.
Autori ističu da svi podaci o vidljivom efektu rada zaštitara, ali i da postoji prostor za napredak – kroz dodatnu edukaciju, bolju koordinaciju sa nastavnicima i veću uključenost u preventivne aktivnosti.
Na pitanje šta bi najviše doprinijelo efikasnijem radu, čak 70 direktora istaklo je potrebu za većom edukacijom i stručnim usavršavanjem zaštitara. Manji broj ispitanika smatra da bi poboljšanje donijelo povećanje broja zaštitara ili uvođenje video-nadzora.
U istraživanju se kao glavni izazovi u radu zaštitara navode nedostatak stručne obuke, česte promjene kadra, loša koordinacija sa školskim osobljem, ali i potreba da se pronađe balans između autoriteta i prijateljskog odnosa sa učenicima. Direktori su, takođe, istakli da pojedini roditelji i učenici još ne razumiju ulogu zaštitara, što utiče na njihov autoritet.
Zaključci istraživanja pokazuju da su zaštitari postali važan dio školskog sistema bezbjednosti, ali da je njihova uloga i dalje nedovoljno precizno definisana. Ministarstvo i Zavod su preporučili da se uvedu redovne obuke za rad sa djecom i u kriznim situacijama, jasnije odrede njihove nadležnosti i obaveze, te ojača saradnja sa nastavnicima i stručnim službama škola.
Zaključuje se i da fizičko prisustvo zaštitara u školama ima snažan preventivni efekat i doprinosi osjećaju sigurnosti, ali bez sistemske podrške, stručne edukacije i kontinuiteta u radu, taj potencijal ne može biti u potpunosti iskorišćen.
Vlada Crne Gore je nedavno usvojila informaciju i dala saglasnost na angažovanje 205 zaštitara u 68 osnovnih i 44 crnogorske srednje škole, i jednom domu učenika do kraja ove godine.
Izvor: Vijesti
