Postavite nam pitanje
Zdravo,
Imam dijete u srednjoj školi.....Kako da pričam s njim kada izbjegava svaki razgovor?
Quote from Guest on 2. Maja 2025., 22:10Zdravo,
Imam dijete u srednjoj školi.....Kako da pričam s njim kada izbjegava svaki razgovor?
Komunikacija s tinejdžerima može biti izazovna, posebno kada su povučeni ili izbjegavaju razgovore. Ključno je pokazati dosljednu dostupnost i otvorenost, bez pritiska ili osuđivanja. Umjesto direktnih pitanja, pokušajte saopštiti svoja zapažanja i osjećanja („Primjećujem da si tiši nego obično, ako želiš da pričamo, tu sam“).
Važno je poštovati njihovu potrebu za privatnošću i pružiti im osjećaj sigurnosti u komunikaciji. Ponekad je korisno uključiti neutralnu osobu, poput školskog psihologa, ukoliko dijete i dalje odbija svaki razgovor.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Zašto, često kada nešta radim imam osjećaj da nije dovoljno dobro?
Quote from Guest on 3. Maja 2025., 16:43Zašto, često kada nešta radim imam osjećaj da nije dovoljno dobro?
Osjećaj da ništa nije dovoljno dobro često potiče iz visokih unutrašnjih standarda, perfekcionizma ili ranijih iskustava gdje trud nije bio prepoznat. Takav doživljaj može voditi ka hroničnom nezadovoljstvu i osjećaju iscrpljenosti, čak i kada postoje objektivna postignuća.
U osnovi ovog obrasca često se nalazi nisko samopouzdanje i unutrašnja kritičnost. Kroz psihološku podršku moguće je raditi na promjeni negativnih uvjerenja, razvoju samoprihvatanja i realnijem sagledavanju vlastitih uspjeha i granica.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Da li je pogrešno što ne želim da idem kod psihologa, iako se loše osjećam i da li se sam mogu izboriti sa losim raspolozenjem?
Zašto imam napade panike i kako da ih kontrolišem?
Quote from Guest on 4. Maja 2025., 10:27Da li je pogrešno što ne želim da idem kod psihologa, iako se loše osjećam i da li se sam mogu izboriti sa losim raspolozenjem?
Ne, nije pogrešno. Važno je razumjeti da se mnogi ljudi osjećaju nesigurno ili imaju otpor kada je u pitanju odlazak kod psihologa, čak i kada prepoznaju da im je potrebna pomoć. Razlozi za to mogu biti različiti – strah od osuđivanja, osjećaj slabosti, stigmatizacija mentalnog zdravlja ili nedovoljno razumijevanje šta psihološka podrška zapravo podrazumijeva.
Međutim, loše psihičko stanje koje traje i utiče na svakodnevno funkcionisanje, odnose, san, apetit ili raspoloženje, signal je da je korisno potražiti stručnu pomoć. Odlazak kod psihologa ne znači da s vama „nešto nije u redu“, već da ste spremni da se brinete o svom mentalnom zdravlju – isto kao što bismo išli kod ljekara ako osjećamo fizičke simptome.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Quote from Guest on 4. Maja 2025., 10:28Zašto imam napade panike i kako da ih kontrolišem?
Napadi panike su iznenadne epizode intenzivnog straha ili nelagodnosti koje mogu uključivati fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja, vrtoglavice, osjećaja gušenja ili gubitka kontrole. Često se javljaju bez jasnog spoljašnjeg povoda, ali se najčešće povezuju sa hroničnim stresom, potisnutim emocijama, traumatskim iskustvima ili anksioznim stilom razmišljanja.
U trenutku napada panike, korisno je fokusirati se na disanje – spor i dubok udah na nos, zadržavanje daha, pa spor izdah na usta – kako bi se umanjila fiziološka reakcija. Takođe, tehnike „uzemljenja“, poput prebrojavanja predmeta oko sebe ili fokusiranja na senzorne podražaje, mogu pomoći. Dugoročno, rad sa psihologom ili psihoterapeutom omogućava dublje razumijevanje uzroka panike i razvijanje efikasnih strategija suočavanja.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Pozdrav...
Imam jedno pitanje....Kako da poboljšam svoje samopouzdanje i prestanem da sumnjam u sebe? 👋
Quote from Guest on 6. Maja 2025., 23:16Pozdrav...
Imam jedno pitanje....Kako da poboljšam svoje samopouzdanje i prestanem da sumnjam u sebe?
Samopouzdanje nije nešto što imamo ili nemamo – ono se gradi tokom vremena kroz životna iskustva, poruke koje dobijamo iz okoline i način na koji interpretiramo sopstvene uspjehe i neuspjehe. Sumnja u sebe često je povezana sa perfekcionizmom, negativnim unutrašnjim dijalogom i upoređivanjem sa drugima.
Da biste poboljšali samopouzdanje, važno je da prepoznate i osporite iracionalna uvjerenja o sebi – na primjer, da morate biti savršeni da biste bili vrijedni. Fokusirajte se na ono u čemu ste dobri, postavljajte realne ciljeve i slavite male uspjehe. Psihološka podrška može pomoći u razvijanju pozitivnije slike o sebi i samoprihvatanja.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
