Postavite nam pitanje
Quote from Guest on 25. Marta 2025., 17:54Poštovani
Šta da radim,ako imam napade panike?
Poštovani,
Napadi panike mogu biti veoma intenzivni i zastrašujući, ali važno je znati da su oni prolazni i da, iako neprijatni, nisu opasni po život. Ključ u suočavanju sa napadima panike je razumijevanje šta se dešava u tijelu i primjena tehnika koje mogu pomoći da se napad ublaži.
Prvo, pokušaj da prihvatiš činjenicu da je to što osjećaš samo reakcija tvog tijela na stres ili strah i da će proći. Napad panike obično traje nekoliko minuta, a zatim se intenzitet simptoma postepeno smanjuje. Umjesto da se boriš protiv njega, dozvoli sebi da prođe, podsjećajući se da je to privremeno stanje.
Tehnike koje mogu pomoći:
Fokusiraj se na disanje – Duboko, sporije disanje može pomoći da smanjiš osjećaj gušenja ili vrtoglavice. Pokušaj disati kroz nos brojeći do četiri, zadržati dah na trenutak, a zatim izdahnuti kroz usta brojeći do šest.
Usmjeri pažnju na okolinu – Napad panike može učiniti da se osjećaš kao da gubiš kontrolu. Pokušaj da se usmjeriš na nešto konkretno oko sebe – npr. pogledaj predmete u sobi, osjeti teksturu odjeće, dodirni neki hladan predmet ili imenuj pet stvari koje vidiš i čuješ.
Podsjeti se da si siguran/sigurna – Napadi panike daju osjećaj da će se nešto strašno dogoditi, ali podsjeti sebe da su to samo simptomi anksioznosti i da će proći. Možeš sebi reći: „Ovo je samo napad panike, nije opasno, proći će uskoro.“
Pokušaj opustiti tijelo – Napetost mišića je česta tokom napada panike. Pokušaj svjesno opustiti ramena, ruke ili vilicu. Takođe, može pomoći lagano istezanje ili stiskanje i opuštanje šaka kako bi se umanjila napetost.
Izbjegavaj negativne misli – Panične epizode često prate misli poput „Nešto nije u redu sa mnom“ ili „Izgubiću kontrolu“. Pokušaj ih zamijeniti racionalnijim mislima, npr. „Ovo je neugodno, ali nije opasno. Već sam prošao/prošla kroz ovakve situacije i znam da će proći.“
Ako napadi panike postanu česti i počnu da utiču na tvoj svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć. Psiholog ili psihoterapeut može ti pomoći da razumiješ uzroke napada i naučiš strategije za njihovo bolje upravljanje. Takođe, vježbanje tehnika opuštanja, fizička aktivnost i regulisanje sna i ishrane mogu doprinijeti smanjenju intenziteta i učestalosti napada panike.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Zdravoo
Interesuje me dal je normalno da stalno mislim o budućnosti?
Quote from Guest on 26. Marta 2025., 21:21Zdravoo
Interesuje me dal je normalno da stalno mislim o budućnosti?
Zdravo,
Briga o budućnost je potpuno normalna i svi se povremeno suočavamo s njom, posebno kada su u pitanju važne odluke, neizvjesnost ili velike promjene u životu. Do određene mjere, briga može biti korisna jer nas motiviše da planiramo, donosimo odgovorne odluke i pripremimo se za izazove.
Međutim, ako primijetiš da stalno razmišljaš o budućnosti do te mjere da ti to stvara stres, ometa svakodnevni život ili ti otežava da uživaš u sadašnjem trenutku, možda je korisno da pokušaš da pronađeš načine kako da smanjiš pretjeranu brigu.
Kako se nositi sa pretjeranom brigom o budućnosti....!
Razdvoji ono što možeš i ne možeš da kontrolišeš – Umjesto da se fokusiraš na najgore moguće ishode, pokušaj da identifikuješ stvari koje su pod tvojom kontrolom i usmjeriš energiju na njih. Ako nešto nije u tvojoj moći da promijeniš, pokušaj da to prihvatiš umjesto da se stalno brineš o tome.
Postavi realne ciljeve – Umjesto da se osjećaš preopterećeno neizvjesnošću, može pomoći da postaviš male, ostvarive ciljeve koji će te korak po korak voditi ka onome što želiš.
Vježbaj prisutnost u trenutku – Tehnike poput mindfulnessa, disanja i svjesnog fokusa na sadašnji trenutak mogu ti pomoći da smanjiš nepotrebnu brigu o budućnosti. Pokušaj da se povremeno zapitaš: „Šta sada mogu da uradim umjesto da razmišljam o onome što tek dolazi?“
Piši svoje misli – Nekada može pomoći da zapišeš ono što te brine kako bi dobio/dobila jasniju sliku da li su te brige realne ili preuveličane. Kada ih vidiš na papiru, možeš ih racionalnije sagledati i razmisliti da li su one zaista toliko strašne.
Razgovaraj sa nekim kome vjeruješ – Nekada brige izgledaju veće kada ih zadržavamo za sebe. Podijeli ih sa bliskom osobom ili potraži savjet od nekoga ko ti može pomoći da ih sagledaš iz drugačije perspektive.
Ako osjećaš da tvoja briga postaje hronična, uzrokuje anksioznost, ometa san ili svakodnevne aktivnosti, možda bi bilo korisno da razgovaraš sa stručnjakom. Psiholog ili terapeut može ti pomoći da pronađeš strategije za bolje suočavanje s nesigurnostima i razviješ zdraviji način razmišljanja o budućnosti.
Brinuti o budućnosti je ljudski, ali zapamti – sadašnji trenutak je ono što zaista imaš i u njemu možeš da gradiš svoju sigurnost za ono što dolazi.
Pozdrav.
Danilo Milikić
Psiholog
Postovani
Šta ako se osjećam tužno bez razloga?
Quote from Guest on 28. Marta 2025., 22:06Postovani
Šta ako se osjećam tužno bez razloga?
Poštovani,
Osjećaj tuge koji se javlja bez jasnog razloga može biti dio prirodne emocionalne fluktuacije, ali ako traje duže vrijeme i ometa svakodnevno funkcionisanje, važno je obratiti pažnju. Tuga može biti povezana sa stresom, umorom, hormonskim promjenama ili potisnutim emocijama. Pokušaj da prepoznaš obrasce – kada se ta tuga javlja, šta joj prethodi i kako reaguješ na nju.
Korisno je da njeguješ zdrave navike poput fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i balansirane ishrane, jer sve to može uticati na tvoje raspoloženje. Takođe, razgovor sa bliskim osobama ili stručnjakom može pomoći da bolje razumiješ svoje emocije. Ako osjetiš da tuga traje duži period, postaje intenzivnija ili dolazi uz osjećaj beznadežnosti, bilo bi korisno potražiti profesionalnu podršku.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Postovani
Sta da radim,ako osjećam da nemam motivaciju ni za sta?
Quote from Guest on 1. Aprila 2025., 3:19Postovani
Sta da radim,ako osjećam da nemam motivaciju ni za sta?
Poštovani,
Nedostatak motivacije može imati različite uzroke, uključujući stres, iscrpljenost, preopterećenost ili čak osjećaj nesigurnosti u vezi sa ciljevima koje želiš postići. Prvi korak je da prepoznaš šta te tačno sputava – da li je to umor, strah od neuspjeha, dosada ili nešto drugo.
Postavljanje malih, dostižnih ciljeva može ti pomoći da ponovo pronađeš motivaciju. Umjesto da razmišljaš o velikim zadacima, fokusiraj se na jedan mali korak koji možeš preduzeti odmah. Takođe, podsjeti se zašto nešto radiš – pronalaženje smisla u svojim aktivnostima može ti pomoći da povratiš unutrašnju pokretačku snagu. Ako osjećaš dugotrajni nedostatak motivacije praćen emocionalnom iscrpljenošću, bilo bi korisno razgovarati sa stručnjakom kako bi bolje razumio šta se dešava i pronašao strategije koje ti odgovaraju.
Srdačan pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Dobar dan,
Imam jedno pitanje..Sta da radim,ako mislim da nisam dovoljno dobar?
Unaprijed zahvalan..
Quote from Guest on 1. Aprila 2025., 15:57Dobar dan,
Imam jedno pitanje..Sta da radim,ako mislim da nisam dovoljno dobar?
Unaprijed zahvalan..
Zdravo,
Osjećaj da nisi dovoljno dobar može proizaći iz visokih očekivanja, perfekcionizma ili upoređivanja sa drugima. Važno je da prepoznaš da su takve misli često iskrivljene i da ne odražavaju realnost.
Pokušaj da zamijeniš samokritične misli realističnijim i saosjećajnijim pogledom na sebe – umjesto „Nisam dovoljno dobar“, reci sebi „Radim najbolje što mogu i trudim se da napredujem“. Prisjeti se svojih postignuća i vrlina, bez obzira koliko mali bili, jer oni grade tvoje samopouzdanje.
Takođe, izbjegavaj konstantno poređenje sa drugima, jer svako ima svoj put i tempo razvoja. Ako osjećaš da su ovi osjećaji uporni i utiču na tvoje samopouzdanje i svakodnevni život, razgovor sa psihologom može ti pomoći da razviješ pozitivniji način razmišljanja o sebi.
Pozdrav,
Danilo Milikić
Psiholog
Dovar dan
Kako da pobijedim strah od javnog nastupa?Pozz
